utorak, 30. travnja 2019.

BLACK MIRROR - SEZONA 2




AUTOR SERIJE: Charlie Brooker
GLAVNE ULOGE: Hayley Atwell, Domhall Gleeson, Daniel Rigby
TRAJANJE: 4 epizode

Prva sezona je bila veliki hit. Ogromno zainteresovanje je uzrokovalo pregovore sa kreatorom Brookerom da nastavi produkciju sezone 2, a najveći kompliment zasigurno je bilo zanimanje Roberta Downeya Jr. da napravi igrani film inspirisan epizodom The Entire History of You. Channel 4 je kupio još tri epizode, no, Brooker je spremao jedno malo iznenađenje. O tome ćemo kasnije. 

BE RIGHT BACK



Ash i Martha su momak i djevojka koji žive zajedno -epizoda nam ne pokazuje ništa po čemu bi oni bili posebni. Imaju posao, krov nad glavom, planiraju budućnost, ozbiljnije vezivanje jednako kao i milioni ostalih ljudi na planeti i Black Mirror univerzumu. Iznenada, kao grom iz vedra neba, Martha saznaje da je Ash poginuo u saobraćajnoj nesreći. Jasno vidimo koliko ju je to emotivno devastiralo i uništilo. Na sprovodu, Martha od prijateljice saznaje da postoji tehnologija, u vidu revolucionarne aplikacije, koja će joj pomoći da razgovara s mrtvim mužem. Aplikacija sakuplja sve digitalne podatke koje je Ash ostavio na internetu i društvenim mrežama, ubaci ih kroz komplikovane algoritme i predstavi profil koji će biti u stanju da komunicira s pokojnikom. Martha je, isprva, neodlučna, no Ash joj previše nedostaje te odluči isprobati aplikaciju. Sve izgleda sjajno, ali, u Black Mirror stilu, malo pomalo, dolaze komplikacije… Početak sezone 2 je ponudio svima blisku tematiku, nagli gubitak voljene osobe, što je odmah na početku zagarantovalo izazivanje jakih emocija. Gledatelju je teško izbjeći empatiju prema Marthi i njenim postupcima, koji nisu motivirana ničim drugim do velikom ljubavlju prema pokojnom dečku te velikom tugom. Njena odluka da isproba pomenutu aplikaciju nailazi na razumijevanje. Čest je slučaj da se uz jake emotivne priče pojavljuju i velike emotivne dileme, koje zbog originalnosti u tematici i same postaju veoma originalne, ali, u ovom slučaju, vrlo teške za gledanje. Ova epizoda potvrđuje da "Black Mirror" u većini epizoda koristi vrlo tečno i postepeno upoznavanje s ambijentom, atmosferom, likovima i njihovim konfrontacijama s događajima koji dolaze. To znači da, jednom kad uključimo epizodu, nemamo blagog pojma niti koju tehnološku začkoljicu će Black Mirror obraditi, niti kakva tačno tragedija iščekuje likove za koje smo se povezali. Upravo takav dašak misterije je držao gledatelje u neizvjesnosti - najbolji primjer je epizoda koja dolazi.... 

WHITE BEAR




U prvim minutama epizode, gledamo djevojku koja se budi na stolici, ne znajući ni gdje je, ni ko je, ni šta joj se desilo. U kući u kojoj se nalazi, nailazi na besmislene rekvizite, poruke, koji joj nimalo ne otkrivaju što se tačno događa. Kada izađe napolje, tražeći odgovore, sve postaje još bizarnije, besmislenije i brutalnije. Pojavljuje se maskirana osoba koja je pokušava ubiti, na ulici stoje ljudi koji sve snimaju mobitelima, i niko se ne trudi da joj pomogne. Znate ko još ne zna što se događa, ako izuzmemo nepoznatu djevojku? Mi, publika. Za one koji nisu ugasili ovu epizodu nakon prvih 10-ak minuta, neće postojati nikakva druga opcija nego da osjete ogromnu empatiju prema bespomoćnoj djevojci, koju cijeli svijet mrzi zbog, niti njoj niti nama, nepoznatog razloga. Zavoljet ćemo je i navijat ćemo za nju, jer će zaista od početka do kraja biti u ogromnim opasnostima i imat će samo dva cilja: da sazna šta se događa i da se spasi. No, scenaristi nam, s vremena na vrijeme, nude kratke flashbackove i njena prisjećanja nečega što se očito desilo prije nego se probudila u nepoznatoj kući. Flashbackovi nemaju nekog smisla, jer traju vrlo kratko i uključuju sekvence, tek detalje događaja, no kako epizoda ide dalje, malo pomalo, kao vrata koja se polako otvaraju, dobijat ćemo uvid u neočekivan obrat koji će da nas zapanji -nakon svega što smo vidjeli na početku a što nam je izgledalo potpuno besmisleno i nepovezano, dobit će izuzetno logičan i poprilično brutalan smisao. Razmišljao sam da kroz spojlere objasnim i analiziram taj neočekivani obrt, no pošto smatram da je glavna snaga Black Mirror serijala u njegovom mračnom otkrivanju surovih istina iz epizode u epizodu, ipak ću reći samo ovo: ako ste navijali za nepoznatu djevojku i mislili da joj se događa nepravda, možda ćete promijeniti mišljenje kada vidite i saznate njenu prošlost.

THE WALDO MOMENT



Kritičari i fanovi su ovu epizodu okarakterisali kao jednu od slabijih, ako ne i najslabiju u cijeloj seriji. Zašto kvaliteta "The Waldo Momenta" zaostaje za ostalim epizodama?. Odgovor stiže...

Komičar Jamie Slater nastupa u showu kao animirani medvjedić Waldo koji intervjuiše političare pritom zbijajući šale na njihov račun. Producent emisije predlaže da se Waldo prijavi na Parlamentarne izbore, te Jamie, koji isprva nije oduševeljen idejom, ipak pristaje. Kasnije će ipak da preispita svoju odluku kada uđe u isti onaj haos političkog svijeta koji je kritikovao. The Waldo Moment izgleda kao satirična priča o politici u Velikoj Britaniji, koja se isto tako može primijeniti i na politiku generalno. Ako epizodu posmatramo nezavisno od serije, ona i nije toliko lošeg kvaliteta, sa svojim zanimljivim likovima i zanimljivim načinom karikiranja svijeta politike. No, pošto je ona dio Black Mirror univerzuma, koji sadrži futuristički opisana mjesta događanja, s mračnim i vrlo često nesretnim završecima, Waldo Moment ima neku sivu i ne toliko snažnu atmosferu, koja je više nalik na događaje koji se mogu dešavati i u sadašnjosti prije negoli u bliskoj budućnosti. 
No, sve to ne znači da The Waldo Moment treba preskočiti, jer, iako je možda slabije kvalitete u odnosu na prethodne epizode, ipak je vrijedna gledanja. 

WHITE CHRISTMAS



A sada, iznenađenje koje sam pomenuo na početku teksta. U februaru 2013 je prikazana treća i, kako se govorilo, posljednja epizoda, ali onda je Brooker najavio božićni specijal, u sklopu sezone 2. Uvijek kada serija ima specijalnu epizodu, svi očekuju nešto zaista specijalno, i iako Black Mirror ima ogroman potencijal za maštovite priče, niko nije očekivao ovakvu brutalnost. Za "White Cristmas" je teško napisati kraći sinopsis, zato što bi takvo nešto bilo izuzetno neugodno i nezahvalno otkrivanje radnje. Radnja se odvija na više nivoa, tehnički je kompleksna i zahtjeva pažnju i intelektualnog uključivanja. Pored kompleksnosti, koja epizodu čini izuzetno napetom, tu su i sjajno napisani likovi, dijalozi i emocije koje ih prate. "White Christmas" je zapravo teška priča o ljudskim odnosima i posljedicama njihovih pogrešnih odluka u futurističkom vremenu vrlo napredne tehnologije. U priči, tehnologija omogućava pristup osobe u svijest i podsvijest druge osobe, prikupljanje podataka iz njihovih sinapsi te čak i uživo snimanje i prenošenje stvari koje čulo vida receptuje. Tehnologija iz ove epizode mnogo podsjeća na epizodu iz prve sezone, ("The Entire History of You"), što je samo potvrdilo da se sve epizode odvijaju u istom univerzumu. Epizoda sadrži briljantno napisani likovi za koje je prirodno da se povežemo, i nakon toga ostanemo zapanjeni brutalnim sudbinama koje ih očekuju. "White Christmas" zbog svoje slojevitosti u priči sadrži takođe i alegoriju koja se odvija na više nivoa. Priča o emocijama, o ljudskim međusobnim odnosima, i o tehnologiji koja sve posljedice ljudskih odluka čini  brutalnijim.


AUTOR RECENZIJE: Mustafa Sejdinović

nedjelja, 28. travnja 2019.

ČERNOBIL



AUTOR SERIJE: Craig Mazin
GLAVNE ULOGE: Jared Harris, Stellan Skarsgard, Emily Watson, Joshua Leese
TRAJANJE. pet epizoda

"Recite mi iskreno. Što se zapravo ovdje događa?"

"Dobar glas daleko se čuje, loš još i dalje" - kaže stara, često izgovorena mudrost. Loš glas se čuo, ali je danima kasnio posljednjih dana travnja 1986 godine. Dani su to kada se dogodila nesreća kakvu svijet vidio nije. Dani kada se dogodila Černobilska katastrofa.
Černobil, mjesto u Ukrajini (u vrijeme nesreća bio je dio SSSR-a) ostao bi, većini, nepoznato mjesto tamo negdje na Istoku da nije nesreće koja je, kako su stručnjaci objasnili, deset puta više zagadila, kontaminirala okolinu nego posljedice eksplozije atomske bombe u Hirošimi. Nakon nesreće, Černobil je postao grad duhova, posljedice su se osjetile stotinama, tisućama kilometara daleko od mjesta na kojem se katastrofa dogodila. Černobilska katastrofa bila je predmet mnogih istraživanja, ispisane su stotine, tisuće novinskih tekstova i reportaža, napisane knjige. Više od tri desetljeća kasnije prikaz nesreće, okolnosti u kojoj se dogodila te posljedice prikazuje nova televizijske serija jednostavnog i razumljivog naslova. Černobil.
Mnogi su ostali iznenađeni kada je objavljeno ime autora serije. Craig Mazin nije nepoznat autor, ali filmovi koji su snimljeni prema njegovim scenarijima, pričama daleko su od ozbiljnosti nesreće u Černobilu. Prema Mazinovim pričama snimljeni su, između ostalih, "Kemijski orgazam", "Mrak film" 3 i 4, "Mamurluk 2", " Lovac i ledena kraljica", "Superhero Movie" (film koji je Mazin i režirao) - komedije uz izuzetak bajkovitih lovca i kraljice. Daleko od teških tema temeljenih na istinitim pričama kao što je "Černobil". Nakon pogledane serije može se zaključiti kako se autor vrlo dobro snašao na novom zadatku te isporučio priču koja detaljno i potresno prikazuje nesreću u Černobilu.




Radnja serije počinje1988 - dvije godine nakon nesreće. Slušamo čovjeka (kasnije ćemo saznati kako je riječ o Valeriju Legasovu) koji izgovara rečenice te ih snima na audio kasete. Snimanje je završeno i šest kaseta Legasov sprema na tajno mjesto. One čekaju nekog tko će objaviti istinu...
Nakon kratkog uvoda radnja nas vraća u trenutak kada počinje nesreća u Černobilu. Pratimo zaposlene u nuklearnoj elektrani - ljude koji su prvi na udaru katastrofe koja će promijeniti svijet...
Gledatelji koji od "Černobila" očekuju biografsku priču sporije radnje i dramu kao glavnu žanrovske odrednice ostat će iznenađeni. U redu, sadrži "Černobil" mnoge trenutke u kojima drama dominira no serija je rekonstruirala događaje poput pravog, intenzivnog trilera uz elemente horora. Posebno je zanimljiv trilerski dio u uvodnim epizodama - nije jednostavno napraviti napetost od nesreće koja se dogodila prije više od tri desetljeća. Nakon eksplozije serija nam donosi rekonstrukciju događaja u noći nesreće (priča počinje u 01.23. dana 26.04. 1986 godine) te dana koji su uslijedili nakon eksplozije. Autor serije vrlo vješto gradi priču - u prvim je minutama radnja fokusirana na zaposlenike nuklearne elektrane i vatrogasce koji prvi dolaze na mjesto nesreće. Kako minuta prolaze priča se širi na stanovnike grada te politički, policijski i vojni vrh tadašnjeg SSSR-a. Mazin je uspio gledatelju približiti tragediju iz perspektive običnih ljudi (koji su jedini istinski heroji čitave priče), ali i prikazati koliko je Černobil bio katastrofa i opasnost, ne samo za tadašnje republike Sovjetskog Saveza već i za susjedne države.


Zašto je "Černobil" horor? Serija eksplicitno prikazuje prve žrtve katastrofe - zaposlenici nuklearne elektrane i vatrogasci prvi su na udaru. Opekline uzrokovane visokim temperaturama jedan su od uzroka teških ozljeda i smrti. Drugi je radioaktivno zračenje koje je mnoge ubilo vrlo brzo nakon eksplozije. Posljedice zračenja kod zaposlenika i vatrogasaca prikazane su na stravično uvjerljiv način. Ipak, najstrašnije su scene one gdje ozljede i umiranje prikazano nije - trenuci su to kada, u noći nesreće, gledamo stanovnike grada koji na otvorenom pokušavaju otkriti što se događa u nuklearnoj elektrani. Muškarci, žene i djeca na kojima će noć nesreće zauvijek ostaviti posljedice zbog radijacije. Stravične posljedice. Bolest. Smrt.
Na površini serije nalazi se nesreća, rekonstrukcija događaja u nuklearnoj elektrani, posljedice za okolinu - onu bližu, ali i ljude i život stotinama kilometara daleko od Černobila. Kada se zagrebe ispod površine gledatelj je suočen s pričom o potrazi za istinom i hrabrošću, ali i ljudskom glupošću koja, još jednom potvrđuje kako granica nema.
Katastrofa u Černobilu dogodila se na teritoriju tadašnjeg komunističkog Sovjetskog Saveza. Od početka serije odnosno prvih trenutaka nesreće drugovi su učinili sve kako bi nesreću zataškali, sakrili od očiju javnosti. Tragično je gledati sastanak gradskog komiteta na kojem lokalni partijski veteran priča o budalaštinama poput revolucije, očuvanja socijalističkih vrijednosti te u nesreći vidi novu šansu za njihovu zajednicu ???. Uz aplauz i odobravanje prisutnih odbija se evakuacija i zapovijeda se prekid svih telefonskih linija dok se situacija ne sredi. Problem je činjenica da radioaktivnim česticama nije potrebna telefonska linija - one se šire brzo, efikasno i smrtonosno. Bez najave.


Zataškavanje, tajne i laži u vezi katastrofe u Černobilu nisu ostale isključivo na lokalnoj razini - kako nesreća uzima sve veće i ozbiljnije razmjere tako se u igru uključuje vrh tadašnjeg Sovjetskog Saveza na čelu s Gorbačovom. Bitne razlike nema - oni bi, također, voljeli da se slika idealnog socijalističkog društva ne remeti nekakvom nesrećom. Upravo navedeni detalji pokazuju nakaznost komunizma, socijalističkog društva. Napori za zataškavanjem neslavno će propasti iz dva razloga - Černobilska katastrofa snimljena je izvan granica SSSR-a i bez obzira na totalitarni sustav uvijek postoje ljudi spremni boriti se za istinu. Koliko god borba teška i opasna bila.
Glumačku ekipu predvode Jarred Harris i Stellan Skarsgard. Harris je znanstvenik koji zaključke i predviđanja i analize temelji na osnovu znanja dok je Skarsgard drug na visokoj funkciji bez znanja, ali stvari rješava prema pravilima partije i politike. Harris je uvjerljiviji od Skarsgarda, ali oba su glumca u vrlo dobrom izdanju kao i Emily Watson u ulozi znanstvenice Ulane Khomyuk. Pohvalno za čitavu ekipu serije je činjenica da glumici ne govore engleski s ruskim akcentom (koji je uništio mnoge serije i filmove) već običan engleski. Bez nepotrebnog naglaska.
Televizijska serija  "Černobil" intenzivno i uvjerljivo rekonstruira nuklearnu katastrofu iz 1986 godine. Serija prikazuje uzroke i posljedice nesreće na više razina - kroz događaje nakon eksplozije autor serije prikazao je i nakazno funkcioniranje političkog, vojnog i policijskog sustava bivšeg Sovjetskog Saveza. Serija u kojoj se isprepliću drama, triler i horor upozorava koliko teške i kobne posljedice ljudske pogreške mogu biti. Upozorenje koje se nikada ne smije ugasiti.


Televizijske seriju "Černobil" možete pratiti od 07.05 na video streaming usluzi HBO GO

četvrtak, 25. travnja 2019.

OSVETNICI: ZAVRŠNICA



REDATELJ: Anthony i Joe Russo
GLAVNE ULOGE: Robert Downey Jr., Chris Evans, Chris Hemsworth, Scarlett Johansson, Brie Larson, Paul Rudd, Evangeline Lilly, Tessa Thompson, Josh Brolin
TRAJANJE: 181 minuta
NAAZIV ORIGINALA: Avengers: Endgame

"Ovo je bitka naših života." - Steve Rogers

Kada je tamo negdje oko praznika rada 2008 godine premijerno prikazan "Iron Man" nitko nije mogao predvidjeti što će značiti početak prikazivanja, pokretanje prve faze filmova temeljenih na "Marvel" stripovima. Prvi je "Iron Man" dobro prošao kod kritike, ostvario 585 milijuna dolara zarade te je donio sigurnost potrebnu za nastavak priče o Marvel superjunacima. Uslijedili su novi filmovi, milijarde dolara zarade na kino blagajnama i, kao posljedica filmskog uspjeha Marvel superjunaka, buđenje DC-a odnosno "Warnera". Uključujući prvu priču o Tonyju Starku snimljen je 21 naslov, ali niti jedan nije izazvao takvu euforiju i zanimanje kao dvadeset i drugi Marvel film. Pretpremijerne predstave rasprodane su tjednima unaprijed za film koji, na neki način, označava kraj jedne ere. Takav je i naslov - "Osvetnici: Završnica" stigao je u svjetske kino dvorane.
Dosadašnji filmovi o Osvetnicima morali su, u nekom detalju, biti veći, raskošniji od prethodnika i(li) recentne kino ponude. "Osvetnici" iz 2012 sadrže, uz superjunačko okupljanje, scene nevjerojatnog razaranja i destrukcije te dugotrajni završni obračun kako bi konkurirali tadašnjim blockbusterima poput "Transformera" ("Osvetnici" su projekt klasu iznad bilo kojeg filma o Transformerima - bez obzira da li je riječ o priči, likovima ili akcijskim scenama), "Rat beskonačnosti" ima veliko superjunačko okupljanje - toliko Marvel junaka na jednom mjestu, od prve minute filma, do "Rata: Beskonačnosti" nikada viđeno nije. Uz ogroman budžet (neslužbeno se spominje da je "Završnica" koštala više od 400 milijuna dolara) finalu priče dulje od desetljeća trebalo je još nešto. Nešto više od ostalih, prethodnih filmova. Više se, kada je "Završnica" pitanju odnosi na minute trajanja filma. Film traje više od tri sata (točnije 181 minutu) i od trenutka objave o trajanju pitanje je bilo da li je više (minuta) i previše.


Da, "Završnica" predugo traje - posebno se previše minuta osjeti u finalu filma, ali ne samo tada, neke su scene, za priču filma nevažne, rastegnute. Upravo zbog previše minuta film ponekad gubi ritam i dinamiku.
"Osvetnici: Završnica" svojevrsna je retrospektiva dosadašnjih Marvel filmova. Radnja je povezana s prethodnim filmovima i bez, barem, osnovnog znanja nemoguće je shvatiti, razumjeti priču koja gledatelja vodi na mnoga poznata mjesta i budi uspomenu, kako i završetku jednog razdoblja dolikuje, starih superjunačkih vremena.
Radnja filma - način na koji redatelji prikazuju događaje nakon Thanosovog pucketanja prstima odlično funkcionira u početku filma. Preživjeli se teško nose s gubitkom kolega - rastrgani osjećajem krivnje, strahom i tugom oni su dezorijentirani, bijesni, depresivni - izgubljeni. Neki od njih doživljavaju, kao posljedicu događanja u "Ratu beskonačnosti" i fizičku transformaciju - superjunaci tada izgledaju ljudski - tuguju i bore se s gubicima bližnjih. Međutim, takvo se prikaz duševnog stanja glavnih protagonista gubi kako minute filma odmiču najviše zbog humora. Ništa loše nema u humoru no nakon depresivnog uvoda film dolazi u sukob sa samim sobom - tuga i bol s početka razvodnjava se humorom i "Završnica" postaje slična prethodnim projektima. U redu, kako bi krenuli u konačni obračun likovi nisu mogli ostati depresivni i ogorčeni, ali znatno su zanimljivi drugačiji likovi u početku nego u kasnijoj fazi filma.


"Završnica" je, poput posljednje sezone "Igre prijestolja", mjesecima predmet teorija i kalkulacija o radnji i likovima koji će, vjerojatno, zauvijek (nikad ne reci nikad kada su u pitanju likovi i serijali koji donose ogromnu zaradu na kino blagajnama) napustiti Marvel filmski svijet. Saznali smo koje likove više gledati nećemo, emotivni su trenuci u pitanju s obzirom na višegodišnje druženje s protagonistima koji odlaze, ali prevelikih iznenađenja nema. Razlog su izjave glumaca koji su mjesecima prije premijere filma, manje ili više, direktno govorili o završetku njihove superjunačke priče. Obožavateljima koji nisu toliko informirani efekt iznenađenja i rastanka s omiljenim likovima svakako će biti znatno snažniji i uvjerljivi.
Akcije je, u odnosu na "Rat beskonačnosti", znatno manje, ali brige nema - akcijske su scene izvrsne, raskošne. Završni obračun je spektakularan - kako i priliči serijalu poput "Osvetnika".
"Završnici" ne nedostaje humora - posebno su zabavne filmske posveta kojih ima veliki broj kako u pojedinim scenama tako i u nabrajanju filmova na temu....ne, ne to bi ipak bio detalj koji bi otkrio previše o radnji. Tko je gledao zna o čemu je riječ, tko nije saznat će tijekom gledanja filma.
Glumačka ekipa većini je poznata. S obzirom na radnju filma većina je glumaca više glumiti nego u prethodnim filmovima. Pokazati emocije i približiti protagoniste gledateljima više nego prije. U tome je većinom i uspjela - filmovi o "Osvetnicima" ionako imaju jaku glumačku postavu spremnu i na zahtjevnije zadatke.


Nevjerojatna gužva stvorila se prije pretpremijernih predstava u jednom od zagrebačkih multipleksa. Gužva i veliki interes obožavatelja Marvel superjunaka pokazuje da će i na domaćem terenu "Osvetnici: Završnica" ostvariti odlične rezultate na kino blagajnama. Zanimljivo će biti pratiti i rezultate na svjetskim kino blagajnama odnosno hoće li "Završnica" zauzeti mjesto u vrhu filmova s najvećom zaradom u povijesti (prva tri mjesta drže "Avatar", "Titanic" te "Sila se budi"). Kakva god zarada bila "Osvetnici: Završnica" zabavan je i emotivan kraj jedne ere, filmova koji su obilježili proteklo kino desetljeće. Film je vjerojatno vrhunac superjunačke filmske priče - s obzirom na rasplet teško je očekivati da će budući superjunački projekti ostvariti takav uspjeh kao serijal "Osvetnici". No, tko zna što budućnost donosi i kakva iznenađenja Marvel priprema...

OCJENA: 7

ponedjeljak, 22. travnja 2019.

POGREŠAN ODGOJ CAMERON POST



REDATELJICA: Desiree Akhavan
GLAVNE ULOGE: Chloe Grace Moretz, Sacha Lane, Jennifer Ehle
TRAJANJE: 88 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Miseducation of Camero Post

"Vi nemate pojma što radite, zar ne?" - Cameron Post

Cameron živi tinejdžerske godine. Život nije bio mazio Cameron - rano je ostala bez roditelja, ali pronašla je novu obitelj i nastavila živjeti. Popularna u školi, pametna djevojka, izlazi s dobrim dečkom - idealna djevojka za malen grad i konzervativnu sredinu u kojoj živi. Bliži se kraj škole, ostaje tek maturalna večer. Cameron odlazi na večeru s pratiteljem, ali tijekom noći strast je prejaka i provodi dio večeri na zadnjem sjedištu nečijeg auta. Prepustila se Cameron strastima, ali ne s pratiteljem već s Coley, školskom kolegicom. Osobom u koju je zaljubljena. Ljubavnice su otkrivene i za Cameronove skrbnike dvojbe nema - djevojka ima problem kojeg treba izliječiti. Šalju Cameron u kršćanski kamp (komunu) za preodgoj osoba s pogrešnim seksualnim sklonostima. Mjesto na kojem bi Cameron, kako njeni skrbnici smatraju, promijeniti navike i ispraviti pogreške te krenuti pravim putem...
"Pogrešan odgoj Cameron Post" inspiriran je istoimenim romanom Emily Danforth. Film redateljice Desiree Akhavan osvojio je na festivalu nezavisnog filma u Sundanceu glavnu nagradu žirija (kategorija američki igrani film). Priča o tinejdžerici koja zbog lezbijskih sklonosti mora u izolaciju - liječenje (terapiju?) u kršćanski kamp zanimljiva je iz više razloga. Radnja filma smještena je u, ne tako davnu, 1993 godinu te otkriva da i danas u više američkih država postoje kampovi poput onog u koji je Cameron poslana.



Redateljica filma nije prvoloptaški, agresivno nagazila Crkvu odnosno one koji u Božje ime izvode suludi program preodgoja tinejdžera. Ona je, s puno razumijevanja, priču prikazala iz perspektive Cameron, njenih kolega u kampu (komuni, terapeutskoj zajednici - teško je precizno odrediti naziv programa ) te Lydie Marsh i njenog brata Ricka - (pre)odgajatelja koji će Cameron objasniti zašto i kako trebaju promijeniti seksualne sklonosti. Cameron je u početnim minutama zbunjena i potpuno zatvorena za sredinu u kojoj se nalazi. Zbunjenost kao reakcija na neprirodnu situaciju - tinejdžerki nije jasno zašto bi uopće trebala nekome objašnjavati svoje seksualne sklonosti.  Kako minute filma prolaze tako se produbljuju odnosi među protagonistima te priča dobiva sve ozbiljniji ton koji se pojačava sve do tragičnog raspleta. Dva se detalja posebno ističu tijekom trajanja filma - adolescentsko  dobar, istraživanje i prihvaćanje vlastite seksualnosti osjetljivo je za svakog tinejdžera. Upravo taj period života (pre)odgojitelji koriste kako bi Cameron i ostale uvjerili da su njihove emocije i seksualnost pogrešne. Nemoralne. Nenormalne.
Drugi detalj su perfidne, odvratne metode kojima se koristi Lydia kako bi izazvala sram i krivnju kod polaznika kampa. Čitavim trajanjem terapije ona tinejdžere uvjerava kako je njihova seksualnost pogrešna, bolest koja se može i mora izliječiti. Opasna je kombinacija takvih metoda s mladim godinama i preispitivanjem osjećaja tinejdžera. Završnica filma tome je dokaz.


"Pogrešan odgoj Cameron Post" nezavisan je mali film (s mnogim dobrim stvarima i različitostima koje nezavisnost nosi) s vrlo dobrim glumačkim izdanjima. Talent Chloe Grace Moretz nikada nije bio sporan - problem mlade glumice je izbor filmova u kojima će nastupiti (mada i kada izabere krivo, ona je rijetko najslabija karika filma). Ovog puta to nije bio slučaj - Grace Moretz je izvrsna u ulozi glavne protagonistkinje filma. Njeno lice izvrsno prenosi duševna stanja, raspoloženja tinejdžerke koja je kriva zbog zaljubljenosti u osobu istog spola. Vrlo dobra je i Sasha Lane (glumicu se može vidjeti u novom "Hellboyu2) koju pamtimo po vrlo dobrom debitantskom nastupu u filmu "American Honey". Posljednje scene filmske priče o Cameron Post kao da su uvod u početak "American Honey".


"Pogrešan odgoj Cameron Post" priča je o tinejdžerici koja je zbog svoje ljubavne veze sa školskom kolegicom poslana na terapiju. Poput ovisnice ili osobe koja je učinila nešto protiv zakona Cameron je suočena sa životom koji od nje traži da promijeni nešto za što krivnju osjećati ne bi trebala. Nezavisna filmska priča o ljubavi i tragičnim posljedicama pritiska na tinejdžere da se mijenjaju (od strane ljudi koji, kako Cameron mudro primjećuje, pojma nemaju) obilježena je izvrsnim nastupom Chloe Grace Moretz koja je jedan od glavnih razloga za gledanje filma. Ne i jedini.

OCJENA: 8

subota, 20. travnja 2019.

NAJBOLJI FILMOVI O SUPERJUNACIMA



Desetogodišnja prva faza Marvel filmske priče o superjunacima završava kroz nekoliko dana filmom "Osvetnici: Završnica". Filmovi o superjunacima postali su sastavni dio kino ponude, oni ruše rekorde gledanosti (zarade). Nisu filmovi o superjunacima novost koja se nedavno pojavila, snimani su godinama prije pojavljivanja Osvetnika, Aquamana i Wonder Woman (razlika je u tek u broju, za razliku od recentnih kino vremena nekada su superjunački filmovi bili rijetka pojava na kino programu). GOODTALKING Vam donosi pregled najboljih filmova u kojima su superjunaci glavni protagonisti. Odabrani filmovi su (redoslijed filmova ne znači da je prvi na listi najbolji, zadnji najmanje dobar - redoslijed filmova je slučajan):

1. X-MEN (2000)



Godine 2000 Bryan Singer ("Privedite osumnjičene") odabran je za redatelja filma "X-Men". Popularni stripovski junaci dobili su film s jakom glumačkom ekipom - odabrao je Singer dobru glumačku ekipu jer priča o X ljudima nije samo demonstracija superjunačkih moći već i kompleksna priča o toleranciji, prihvaćanju različitosti. Za neke su X ljudi novi stupanj ljudske evolucije - drugi smatraju da su opasnost za normalne ljude te ih treba nadzirati, držati pod kontrolom i(li) uništiti. Unutar mutanata također postoje razlike - Magnetto nije prijateljski raspoložen prema ljudima (koncentracijski logor jedan je do razloga njegove netrpeljivosti) dok se Charles Xavier zalaže za suživot i toleranciju s ljudima. Filmu ne nedostaje akcijskih trenutaka, ali oni su podređeni radnji filma. X-Men je početak mnogobrojnih nastavaka, 2011 snimljen je svojevrsni prednastavak s istim protagonistima, ali u mladim godinama njihova života. Promovirao je Singerov film i Wolverinea ili Logana o kojem će opširnije biti riječ nešto kasnije...

2. SUPERMAN (1978)



Pokušavaju glavni i odgovorni iz DC superjunačkog svijeta godinama unovčiti i snimiti pravi film o jednom od najpopularnijih superjunaka u povijesti. Brandon Routh i Henry Cavill trebali su postati zamjena za Christophera Reevea - Routh je podbacio, Cavill tek djelomično uspio, ali najbolji Superman film ostao je onaj iz 1978. Bez obzira na tehničku inferiornost (40 godina puno je vremena kada se govori o inovacijama u svijetu specijalnih efekata, bez obzira bili oni zvučni ili vizualni) u odnosu na recentne superjunačke filmove (mada inferniornost nije, u slučaju Supermana, loša vijest - za razliku od nekih novih filmova o superjunacima koje su efekti progutali, "Superman" je ostao uravnotežen) "Superman" i dalje pripada u društvo jednog od najboljih superjunačkih filmova. Ljudska i zabavna priča o vanzemaljcu koji je pobjegao od apokalipse svojeg planeta i na Zemlji shvatio da je superioran nama, ostalim smrtnicima ostala je i zapamćena po izvrsnoj glumačkoj ekipi. Uz nezaboravnog Reevea u filmu nastupaju Margot Kidder, Gene Hackman, Ned Beatty i Marlon Brando.


3. BATMAN, BATMAN SE VRAĆA  (1989, 1992)



Prepoznatljiv je redateljski rukopis u filmovima o Batmanu. Zapravo, Tim Burton je najbolje što se filmskoj priči o čovjeku-šišmišu moglo dogoditi. Redatelj koji zna stvoriti poseban ugođaj, voli otkačene, drugačije likove uživao je stvarajući filmove o Batmanu. Njegovi su superjunački projekti iznimno zabavni, stripovski, uz veliki broj odličnih glumačkih izdanja. Za mnoge je Michael Keaton zauvijek ostao najbolji glumac koji je interpretirao Batmana. Jack Nicholson briljira kao Joker - drugi dio rezerviran je za Pingvina (Danny De Vito) i Christophera Walkena. Kim Basinger kao Vicki Vale te nezaboravna Michelle Pffeifer u kožnom kostimu Catwoman glavni su ženski aduti filma. Burtonovi filmovi o Batmanu ništa izgubili nisu s obzirom na godine koje su prošle. Nakon Burtona uslijedio je slabiji treći dio u kojem je glavnu ulogu preuzeo Val Kilmer te katastrofalni "Batman & Robin" koji je na neko vrijeme zamrznuo Batmana na filmu. Sve dok se nije pojavio Christopher Nolan...

4. VITEZ TAME TRILOGIJA  (2005, 2008, 2012)



Filmovi: Batman početak (Batman Begins), Vitez tame (Dark Knight), Vitez tame: Povratak (Dark Knight Rises)

Okrenuo je naglavačke Chritopher Nolan trilogiju o Batmanu. Bruce Wayne često je ranjiv, progonjen - u očima stanovnika Gothama često i antijunak. U trećem filmu on je na koljenima, ranjen i umoran. Nolanova vizija Batmana je, u dijelovima, subverzivna i bavi se mnogim problemima današnjice (moralna i ekonomska kriza, terorizam, manjina koja posjeduje ogromnu količinu materijalne vrijedosti i moći, negativne posljedice tehnološkog napretka....) koje Nolan tematizira kroz tri filma. Iako je posljednji film serijala nešto slabiji od prethodnih također pripada među najbolje filmove o superjunacima (nije treći film loš već su prethodnici odlični). Nolan je u trilogiji okupio glumačku ekipu snova - od Balea u ulozi Batmana preko Maggie Gyllenhaal, Marion Cotillard i Anne Hathaway do glumačkih legendi (Gary Oldman, Morgan Freeman, Michael Caine, Liam Neeson...). Posebna su priča negativci - Joker Heatha Ledgera u rangu je Nicholsonovog, vrlo dobar je i Hardy kao Bane.

GOODTALKING recenziju za "Vitez tame: Povratak" možete pročitati OVDJE

5. KAPETAN AMERIKA: RATNIK ZIME (Captain America: The Winter Soldier) - 2014



"Ratnik zime" vrh je Marvelove superjunačke ponude kada je riječ o prvoj fazi koja završava, kako drugačije nego, Završnicom. Redatelji filma kombiniraju prošlost i sadašnjost, otkrivaju nove detalje o sudbini Kapetana Amerike. Prošlost je zakucala na njegova vrata i to u liku.... starog prijatelja. To je dio priče - "Kapetan Amerika: Ratnik zime" punokrvni je špijunski triler u kojem superjunaci postaju smetnja za ostvarenje špijunskih planova. Akcijske su scene izvrsne - u filmu nastupa i Robert Redford - uloga i protagonist kao da je napisan za starog majstora.

GOODTALKING recenziju filma možete pročitati OVDJE

6. ČUVARI (Watchmen) - (2009)



Posljednjih se godina Zack Snyder muči s ekranizacijama superjunaka iz Lige pravde i nikako ne uspijeva isporučiti pravi film. Kako sada stvari stoje izgleda da je Snyder svoj najbolji superjunački film snimio 2009 godine. Ne, nisu u pitanju Batman, Superman i ostali iz Lige pravde - riječ je o Rorschachu, Comedianu, Nite Owlu i ostalim Čuvarima. Film počinje ubojstvom jednog od čuvara - nakon toga usporedo istovremeno gledatelj upoznaje grupu, sada umirovljenih, superjunaka te istragu o ubojstvu. Vrijeme radnje je 1985 godina - Snyder je uspio komplicirani stripovski predložak prenijeti na film. "Čuvari" su kronika američke povijesti - od Vijetnama (u kojem su Amerikanci pobijedili zahvaljujući jednom od superjunaka) do Hladnog rata Snyder preispituje i(li) revidira američku povijesti. Vrlo dobar superjunački film s nekoliko briljantno režiranih scena i odličnim soundtrackom.

7. BLADE (1998)



Prošle se filmske godine velika buka digla oko prvog crnog superjunačkog filma. Zaradio je "Black Panther" veliki novac na kino blagjnama i stigao (nezasluženo) do nominacije za Oscara u kategoriji najboljeg filma. Međutim, prije više od dvadeset godina snimljena je filmska priča o crnom superjunaku koji dolazi iz Marvel svijeta. Blade je zapeo između svijeta ljudi i vampira - život je posvetio ubijanju krvopijaca svih vrsta. Superjunak koji ima stila, film je ispunjen akcijom i natopljen krvlju. Uvodne scene filma, krvavi rave party najbolje pokazuju sve ono što gledatelja čeka u ostatku filma. Blade je dobio i nastavke, ali ako pitate pisca ovih redaka prvi je film ipak najbolji.

8. DOCTOR STRANGE (2016)



"Doktor Strange" je najpodcjenjeniji film Marvel superjunačkog svijeta. Zaslužio je Strange puno više pažnje nego što je dobio. Priča filma govori o vrhunskom neurokirurgu kojem, nakon automobilske nesreće, teško stradaju ruke i on više ne može operirati. Ne može operirati, ne može raditi - ostaje bez svega i očajnički traži pomoć. Završava kod iscjeliteljskom centru koji će zauvijek promijeniti njegov život.
Radnja filma govori, između ostalog, o duhovnom i moralnom kao sastavnim dijelovima naših života - preispitivanju duhovnog i materijalnog. Film govori o životu, njegovoj prolaznosti i ostavljanja traga u vječnosti. Zanimljivu priču obogatila je izvrsna glumačka ekipa - od Benedicta Cumberbatcha u naslovnoj ulozi do Tilde Swinton i Madsa Mikkelsena (u filmu nastupaju i Chiwetel Ejiofor, Rachel McAdams, Benedict Wond i Scott Adkins). Superjunački film koji je spojio zabavu i akciju s ozbiljnim temama i vječnim pitanjima na koje nema jednostavnog i jednostranog odgovora.

GOODTALKING recenziju filma možete pročitati OVDJE

9. SPIDER -MAN 2 (2004)



Od 2002 godine Spider-Man je dobio sedam filmova (sedmi gledamo ove godine) i tri glumca. Tobey Maguire, Andrew Garfield i Tom Holland s više su ili manje uspjeha intepretirali Petera Parkera. Najbolji Spider-Man film snimljen je 2004 godine - središnje poglavlje Raimijeve trilogije najbolje prati rečenicu da velika moć nosi i veliku odgovornost. Parkerov je život i njegova superjunačka misija na teškim iskušenjima - ljubavni i poslovni problemi muče Spider-Mana. Mediji napadaju Spider-Mana i označuju njegovo djelovanje kao protuzakonito. Razmišljanje o prestanku superjunačke karijere prekida dr. Otto Octavius iliti Doc Ock. Malo je filmova o superjunacima u kojima je karakterizacija glavnog protagonista detaljna i nijansirana kao što je u Spider-Manu 2.

10. LOGAN (2017)



Treća je bila sreća kada su u pitanju samostalni filmovi o Loganu odnosno Wolverineu. Dva pokušaja bila su, s obzirom na potencijal i popularnost Logana, prilično slabašna, ali onda je stigao treći koji pripada najboljim filmovima o superjunacima u povijesti. Radnja je smještena u budućnosti - vrijeme kada je od X ljudi ostala tek uspomena. Charles Xavier bolesni je i iznemogli starac za kojeg brinu Logan i Caliban. Nevolje stižu kada Logan upoznaje Lauru, djevojčicu novu mutanticu...
"Logan" je tjeskoban, mračan i brutalan (X rated) istodobno i dostojan oproštaj s jednim od najpopularnijih X ljudi. Nove generacije mutanata dolaze....

GOODTALKING recenziju filma možete pročitati OVDJE


11. OSVETNICI (AVENGERS) - (2012)


Iz današnje perspektive, nakon broja superjunaka koji su se pojavili u "Ratu beskonačnosti", "Osvetnici" iz 2012 godine izgledaju poput laganog druženja. No, više ne mora uvijek značiti bolje - "Osvetnici" su ostali najbolje masovnije Marvel okupljanje. Danas znamo tko je bio mastermind koji je Lokija poslao da organizira invaziju na Zemlju. "Osvetnici" su dobro odmjerena kombinacija akcije, humora, superjunačkog prepucavanja i provociranja začinjena izvrsnim negativcem. Film koji ima sve što je potrebno za pravu kino zabavu - bez obzira na mnogobrojne filmove o superjunacima koji su nastali poslije "Osvetnika" film Jossa Whedona i dalje je mnogima od njih superioran...

GOODTALKING recenziju filma možete pročitati OVDJE

petak, 19. travnja 2019.

OPSADNO STANJE



REDATELJ: Rupert Wyatt
GLAVNE ULOGE: Vera Farmiga, Ashton Sanders, John Goodman, Jonathan Majors
TRAJANJE: 109 minuta
NAZIV ORIGINALA: Captive State

"Moraš odabrati stranu." - William Mulligan

Još jedna invazija vanzemaljaca događa se u kino dvoranama. Redatelj Rupert Wyatt ("Planet majmuna: Postanak", "The Gambler") isporučio je novi film u kojem tematizira odnos ljudi i vanzemaljaca. Neki će reći - još jedan u nizu filmova koji na isti, sličan način obrađuje istu temu. Ipak ne, kada je u pitanju "Opsadno stanje" stvari nisu jednostavne.
Ako bi tražili usporedbu filma s prethodnim projektima koji tematiziraju susret ljudi i vanzemaljaca onda je "Opsadno stanje" bliže filmovima poput "Dana nezavisnosti" nego "Bliskim susretima treće vrste" ili "Dolasku". No. bliskost je vrlo tanka - ona se odnosi na neprijateljski odnos vanzemaljaca odnosno njihovu težnju da okupiraju Zemlje. Sličnosti ovdje prestaju - "Opsadno stanje" ne sadrži scene bitaka i velikih obračuna već je distopijski prikaz svijeta u kojem se može prepoznati sadašnjost.


Radnja počinje invazijom - superiorni tehnologijom napredna vanzemaljska rasa kao upozorenje ugase struju. Nakon toga slijedi ultimatum - predaja ili uništenje. Nakon kapitulacije vanzemaljci osnivaju uprave u svim važnijim, većim gradovima. Postaju Zakonodavci - izvršna vlast koja Zemljom upravlja preko ljudi koji zauzvrat imaju povlastice i način života raskošniji od potlačenih smrtnika. Devet godina nakon invazije pokret otpora postoji i pokušava terorističkim akcijama uzdrmati Zakonodavce. U središtu priče Gabriel Drummond tinejdžer (?) koji je tijekom invazije izgubio roditelje. Rafein brat bio je vođa ekipe koja je organizirala najveći teroristički napad od početka invazije. Odmazda Zakonodavaca bila je stravična - jedan od žrtava bio je i Rafe. Policijski zapovjednik Mulligan ne vjeruje izvještajima i smatra kako je Rafe živ te prati Gabriela kako bi pokušao doći do Rafea i ostalih članova Pokreta...
Uvodni trenuci filma donose informacije o invaziji i predaji Zemlje vanzemaljcima, ali nijednog aliena ne vidimo. Kroz novinske naslove i televizijske vijesti saznajemo kronologiju događaja - Zakonodavce i njihove specijalce gledatelj vidjeti neće do, otprilike, polovice filma. Bez obzira na skrivanje Zakonodavaca film ne gubi na zanimljivosti i uvjerljivosti. Chicago (glavno mjesto radnje) izgleda poput mjesta u kojem vlada nevidljiva ruka - grad je pod nadzorom, stanovništvo je čipirano (jedna od nekoliko poveznica filma sa svijetom u kojem živimo) i čitav grad izgleda sumorno, beznadežno. Uvjerljivo je prikazan ugođaj straha, neizvjesnosti i neimaštine koje vlada gradom (vjerojatno i ostatkom svijeta) te takav način života mora izazvati pobunu. Borbu. Otpor.


"Opsadno stanje" kombinira više žanrova - prije svega riječ je o naučno fantastičnom filmu. Međutim, film vrlo dobro funkcionira kao triler - planiranje i realizacija riskantne, gotovo samoubilačke akcije koja vrhunac ima na stadionu vrlo dobro funkcionira. Bez obzira na laganiji, dramski tempo u početku filma (upoznavanje s Gabrielom i Mulliganom) film intrigira zbog mnogih pitanja s kojima je gledatelj suočen. Pitanje koja dobivaju odgovore tijekom gledanja filma - sve do finala koje ima obrat, ne pretjerano iznenađujući, ali zanimljiv.
Čipovi za praćenje usađeni u ljudske vratove, zidovi usred gradova, iscrpljivanje prirodnih bogatstava radi profita, kršenje ljudskih prava i sloboda, medijske manipulacije.... "Opsadno stanje" prepuno je detalja koji su društveni komentar (politička, ali i socijalni), alegorija današnjeg društva. Redatelj Wyatt ne komentira - film šalje i neskrivenu subverzivnu poruku o otporu, borbi protiv nepravednog sustava. Tko su Zakonodavci i prema kome je uperene oštrica redateljeve kritike ostaje interpretaciji gledatelja. S obzirom na to da je radnja filma smještena u Chicago možda nije teško zaključiti kojem se Zakonodavcu obraća Wyatt....


John Goodman i Vera Farmiga najzvučnija su glumačka imena filma. Vera Farmiga ima manju, ali za radnju filma važnu ulogu dok je Goodman vrlo uvjerljiv u neobičnoj ulozi istražitelja koji nije onakav kakav se na prvi pogled čini. Mlađe glumačke snage u sjeni su poznatijih kolega.
"Opsadno stanje " ostvario je slabu zaradu na kino blagajnama, mnogi su kritičari sasjekli film, ali riječ je o projektu koji vrijedi više od zarade koju je ostvario na kino blagajnama i tekstova mnogih kritičara. Priča o vanzemaljskoj invaziji nije bez mana (najviše ih se može pronaći u scenariju i neujednačenosti cjeline - u nekim trenucima film je odličan, dok su neki dijelovi bitno slabiji), ali riječ je o vrlo zanimljivom i, u trenucima, vrlo napetoj kombinaciji naučne fantastike i političkog trilera. Prikaz distopijskog svijeta budućnosti prepuna je detalja koje možemo pronaći u današnjem svijetu. Bez obzira na to što nismo doživjeli invaziju vanzemaljaca.

OCJENA: 7

utorak, 16. travnja 2019.

HELLBOY (2019)




REDATELJ: Neil Marshall
GLAVNE ULOGE: David Harbour, Milla Jovovich, Ian McShane, Sasha Lane, Brian Gleeson
TRAJANJE: 120 minuta


Kada je 2008 završeno snimanje "Zlatne vojske", druge priče o Hellboyu koju je režirao Guillermo Del Toro, pitanje je bilo hoće li Del Toro i glavni glumac Ron Perlman nastaviti suradnju, snimiti još jedan film i zaokružiti trilogiju. Del Toro svojom maštovitom režijom i Perlman nenadmašnom interpretacijom junaka iz Pakla (malo je filmskih likova koji su unaprijed određeni da ih interpretira točno određeni glumac kao što je bio slučaj s Hellboyem i Perlmanom) osvojili su mnoge ljubitelje filma, ali i dobili palac gore od fanova stripa prema kojem su "Hellboy" filmovi snimljeni. Glasine o trećem filmu kružile su sve dok Del Toro i Perlman nisu izjavama (iako su početkom 2017 ozbiljno razmišljali o trećem filmu) službeno potvrdili da, do daljnjega, trećeg filma serijala biti neće. Međutim, odlazak glumca i redatelja nije obeshrabrio čelnike "Milleniuma" koji su povukli rizičan potez - ponovno pokretanje serijala s novim glumcem i redateljem. Redatelj koji će uskrsnuti dječaka iz Pakla postao je Neill Marshall ("Centurion", "Dog Soldiers") dok je David Harbour (šerif iz televizijske serije "Stranger Things") odabran za novog Hellboya.




Radnja filma nas vraća u srednji vijek, godinu 571. Kralj Arthur i Merlin pobijedili su zlu Nimue - Krvavu Kraljicu. Kako bi zauvijek sahranilo vješticu kralj je raskomadao njeno tijelo i dijelove zakopao na različite lokacije. Stoljećima kasnije u današnje vrijeme opasnost od vještice se ponovo nadvila nad čovječanstvo. Netko skuplja dijelove njenog tijela i ako uspije svijetu prijeti Sudnji dan. Jedini koji Zemlju može zaštititi je Hellboy i njegovi pomoćnici....
Dobro je zvučala vijest kako je novi Hellboy dobio R predikat. Pretpostavka je bila kako bi više brutalnog nasilja (Hellboy je opak igrač - takvo mu nasilje i pristaje) i žestoki rječnik mogao donijeti nešto ovo i(li) ublažiti nostalgiju za Perlmanom i Del Torom. Pogrešno - oznaka R tek je pokušaj očajnika da spasi što se spasiti može u projektu u kojem gotovo ništa ne funkcionira.
Priča filma, bez obzira na fantastiku, nadnaravno, kaotična je i besmislena. Nakon uvoda radnja se vraća u, recimo, sadašnjost. Tijuana je mjesto gdje se događa epizoda potpuno nevažna za ostatak filma (epizoda koja je, čini se, trebala poslužiti kao dokaza da i Hellboy plače). Nakon povratka iz Meksika počinje bitka za spas svijeta (Hellboy će dobiti pomoćnike) u kojoj se zapravo ne događa ništa uzbudljivo i(li) napeto. Netko će (očekivano) poginuti, pravda pobjeđuje u beskrajno dugom nizanju bezličnih scena. Spomenuti R predikat važan je samo zato što je fuck vrlo važna riječ za razumijevanje priče te za nekoliko raskomadanih tijela ljudi i čudovišta. "Hellboy" je film koji ne donosi uživanje u pokretnim slikama nego, kako minute filma odmiču, postaje naporan za gledanje.
Novi je "Hellboy" izvrstan primjer kako izgleda film u kojem je CGI odnosno efekti svih vrsta važniji od priče i protagonista filma.


Za razliku od Del Tora koji je filmove držao uravnoteženima koristeći efekte kako bi izgradio maštovite likove i(li) svjetove, Marshall efekte koristi kako bi pokušao impresionirati gledatelja i zakrpati rupe u događajima siromašnoj priči. Rezultat je histerična i pretjerano nabrijana cjelina u kojoj su likovi utopljeni u efektima i takvi, većinom, nezanimljivi (stvari nije uspjela popraviti niti Baba Jaga).
No Perlman, no party - takav je dojam što se Harboura kao Hellboya tiče. Novi je Hellboy umjetan, Harbour se bori s interpretacijom glavnog protagonista. Neuvjerljiv - posebno kada pokušava biti duhovit. Milla Jovovich odnosno Nimue izgleda poput stroge, zločeste učiteljice nižih razreda osnovne škole dok je jedina svjetla glumačka točka filma mlađahna Sasha Lane - svjetla koliko je moguće u filmu kakav je "Hellboy" (Sashu Lane pamtimo u vrlo dobrom debitantskom nastupu u filmu "American Honey").
Eksperiment s ponovnim pokretanjem filmske priče o Hellboyu nije uspio. Redatelja Del Tora i glumca Perlmana zamijenili su Neill Marshall i David Harbour. Rezultat je kaotična cjelina s neurednom pričom natopljenom svim vrstama efekata, ispunjena nezanimljivim protagonistima koja traje previše minuta. Film za brzi zaborav.

OCJENA: 3



subota, 13. travnja 2019.

IGRA PRIJESTOLJA




AUTORI SERIJE: David Benioff, D.B. Weiss
GLAVNE ULOGE: Kit Harrington, Peter Dinklage, Emilia Clarke, Lena Headey, Nikolaj Coster-Waldau, Maisie Williams, Sophie Turner, Aiden Gillen, Charles Dance, Jason Momoa, Sean Bean
TRAJANJE. 8 sezona, 73 epizode
NAZIV ORIGINAL: Game of Thrones

"Kada igrate igru prijestolja pobjeđujete ili umirete. Nema srednjeg puta." - Cersei Lannister

Prije nešto više od osam godina skupina je glumaca i glumica tražila mjesto pod suncem. Emilia Clarke, Peter Dinklage, Sophie Turner, Kit Harington, Lena Headey, Nicolaj-Coster Waldau i Maisie Williams bili su nepoznati većini ljubitelja filma i serija. Tražili su navedeni glumci uloge, nastup u projektu koji će im donijeti prepoznatljivost i svjetsku slavu, širom otvoriti vrata glumačke prepoznatljivosti. Projekt se dogodio 2011 kada je HBO odlučio ekranizirati, za televizijsku seriju iskoristiti. književni serijal "Pjesma leda i vatre" američkog pisca Georgea Raymonda Richarda Martina. Priča o borbi za vlast u fiktivnom svijetu Westerosa i Essosa postala je Sveti gral za spomenute glumce (vrijeme će pokazati ne samo za njih no oni su najvažniji zato što su njihovi likovi preživjeli do posljednje sezone - preživjeti, kada je u pitanju "Igra prijestolja" nije jednostavno) - autori serije David Benioff i D.B. Weiss odabrali su ih za glavne uloge i oni su postali Lannisteri, Targaryeni, Starkovi. Posljedica njihova nastupa u "Igri prijestolja" su nastupi u filmskim projektima, ali kako vrijeme odmiče čini se da će teško pronaći ulogu koja će stati u istu rečenicu s njihovim nastupima u seriji "Igra prijestolja".




"Pravi horori ljudske povijesti ne dolaze iz orka i mračnih gospodara. Oni dolaze iz nas samih." - George R.R Martin

Inspiraciju za knjige prema kojima je snimljena serija, Martin (potpisan kao producent i scenarist) je pronašao u srednjem vijeku, povijesnim događajima u Europi s naglaskom na Rat ruža u Engleskoj. Dodao je Martin zmajeve, vještice, Bijele šetače - dozu čarobnjaka, misticizma i nadnaravnog te stvorio predložak prema kojem je snimljena jedna od najboljih, najvažnijih i najpopularnijih serija 21 stoljeća.
Kako opisati budućem gledatelju koji nikada nije posjetio Westeros odnosno pogledao niti jednu epizodu što može očekivati od "Igre Prijestolja" ? Možda najbolje kroz dva detalja iz prve epizode uvodne sezone.
Početak epizode prikazuje čovjeka koji pronalazi masakrirana tijela. Kamera ne bježi od šokantne scene - prikazuje rastrgana tijela i na kraju pokazuje djevojčicu zakucanu na stablo (čovjek koji je pronašao tijela kasnije će biti obezglavljen no to je već druga priča).
Završne minute epizode prikazuju radoznalog dječaka koji se penje na toranj dvorac. Negdje kod vrha, na velikoj visini pogleda kroz prozor i svjedok je vođenju ljubavi muškarca i žene. Zapravo vođenje ljubavi je premekan izraz - strast je preuzela dvoje, hm, zaljubljenih. Dječak je vidio nešto što vidjeti nije smio - ne, nije problem u seksu, problem je što je žena udana za vrlo važnog igrača. Nije samo brak razlog skrivanja - ljubavnik je njen brat koji uz ciničan komentar što sve ne radim iz ljubavi hladnokrvno gurne dječaka kroz prozor kako bi njihova tajna ostala skrivena. Otišla u smrt s radoznalim dječakom....


Spomenuti trenuci prve epizode najbolje pokazuju što gledatelj može očekivati u seriji - žestoko, brutalno eksplicitno nasilje i seks i razvratništvo koja nema mjere kada su vladajuće obitelji u pitanju. Između spomenutih detalja odigrava se borba za vlast. Igra prijestolja.
Nakon uvodne sezone bilo je prigovora kako je serija pretjerano nasilna i perverzna. Kritike i komentari koji nemaju smisla - upravo suprotno, serija je dobila na popularnosti upravo zbog surovog i sirovog nasilja te seksa - realističnog prikaza tamne strane ljudske prirode. "Igra prijestolja" inspirirana je Srednjim vijekom, povijesnim razdobljem natopljenim krvavim ratovima, mučenjem i okrutnostima najgore vrste . Žestoke scene nasilja nisu sakrivene niti se nasilje romantizira - ono je prljavo, odvratno i šokantno. Sredstvo za postizanje cilja, ali i način iživljavanja psihopata (kojih kada je "Igra prijestolja" ne nedostaje), protagonista serije.
Malo je serija koje imaju tako dobro pogođen naslov kao što je "Igra prijestolja". Čitava serija doista je igra prijestolja - borba za vlast u Sedam kraljevina. Borba je beskrupulozna, žestoka i nepredvidljiva. Borba se vodi mačem i magijom, ali i diplomacijom, sposobnošću savjetnika, manipulacijama, lažima i prevarama. U priču su uključeni i oni koji financiraju ratove (postoji li poveznica s današnjim vremenom kada je spomenuti detalj u pitanju samo Martina zna) i, kada su u pitanju protagonisti koji vode igru, malo je nevinih i potpuno pozitivnih, moralnih. Savezništva se sklapaju i raskidaju u trenutku (posljedice novih prijateljstava često su krvave i kobne za nekog od protagonista). Jer u ljubavi i ratu pravila odnosno milosti nema - "Igra prijestolja" ispunjena je ljubavnim pričama i ratovima. Svih vrsta.


Bez obzira na veliki broj protagonista i lokacija na kojima se radnja serije odigrava, autori serije priču su učinili razumljivom i većina je protagonista dobila dovoljno minuta. Likovi su slojeviti, kompleksni i tijekom trajanja serije (neki od njih) prelaze put od žrtve do krvnika i(li) obrnuto. Nema moraliziranja i lažnog sjaja - postupke nekih likova teško je shvatiti, izazivaju prezir ponekad i gađenje, ali teško ih je prestati gledati. Ovo je igra prijestolja, rat za tron i, kako je već spomenuto, sva su sredstva dopuštena.
Kada govorimo o likovima serije onda se mora spomenuti x faktor, ono nešto (točnije jedan od razloga) zbog čega je "Igra prijestolja" drugačija od ostalih te pripada među najbolje recentne televizijske proizvode današnjice. Nevjerojatna su iznenađenja koja radnja donosi gledatelju (pisac ovih redaka nije čitao knjige te dojmove piše isključivo na osnovu serije) - posebno se ona odnose na likvidacije važnih protagonista priče. U prvoj sezoni Ned Stark (gledatelju se čini kako je Ned predodređen za jednog od glavnih protagonista čitave serija - nesretni Sean Bean opet nije preživio) obezglavljen je bez milosti i to je uvod u niz brutalnih likvidacija koja se događaju čitavim trajanjem serije. Vrhunac takvih iznenadnih likvidacija, atentata i ubojstava događa se u devetoj epizodi treće sezone. Masakr na vjenčanju iliti Red Wedding rijetko je viđena orgija nasilja. Brutalnost kakva se ne pamti u televizijskoj seriji. Neka od ubojstava kod gledatelja izazivaju gadost, bijes i šok. Međutim, neka baš i ne - teško je osjetiti tugu i žalost kada smrt zakuca na vrata Ramsaya Boltona ili kralja Joffreya.


Društvo, točnije društva prikazana u seriji su većinom patrijarhalna - često izrazito ponižavajuća (na svim razinama) za žene. Međutim, kako serija odmiče tako ključne pozicije moći preuzimaju žene - Cersei Lannister, Daenerys Targaryen te Sansa Stark. Posebno je zanimljivo gledati razvoj Daenerys i Sanse koje od djevojčica postaju žene. Nakon teških životnih iskušenja postaju vladarice. Spomenuti treba i Aryu Stark čija je sudbina, blago rečeno, zanimljiva. Kao ključni muški lik serije se nametnuo Jon Snow (Ned Stark je prebrzo ostao bez glave) koji prolazi put od kopileta do...vidjet ćete kada pogledate seriju. Uz njega treba spomenuti i Tyriona Lannistera, lukavog i rječitog savjetnika koji se inteligencijom i čitanjem knjiga bori za mjesto pod suncem.
Serija je snimljena na predivnim lokacijama (jedna od njih je i Dubrovnik), fotografija i izgled serije često izgleda spektakularno. To se odnosi na scene bitaka i zmajeve.
Sve napisano tek je mali dio priče o najgledanijoj seriji u povijesti HBO-a. U trenutku pitanja ovog teksta ostala je posljednja, oproštajna sezona koja će donijeti rasplet te otkriti tko će od protagonista (pre)živjeti. Nakon toga "Igra prijestolja" odlazi u povijest, ali to ne znači zbogom već do viđenja. Mnogi će ljubitelji serije ponovo pogledati legendu o Sedam Kraljevina, Westerosu i Essosu kako bi se prisjetili jedne od serija koja je obilježila  osam godina.


Sve sezone i sve epizode serije "Igre prijestolja" možete pogledati na streming usluzi HBO GO



utorak, 9. travnja 2019.

GROBLJE KUĆNIH LJUBIMACA



REDATELJI: Kevin Kolsch, Dennis Widmeyer
GLAVNE ULOGE: Jason Clarke, John Lithgow, Amy Seimetz, Jete Laurence
NAZIV ORIGINALA: Pet Sematary
TRAJANJE: 101 minuta

"Jesi li spreman za život na selu doktore Creed?" - Rachel Creed

"I don't want to be buried in a Pet Sematary, I don't want to live my life again" - pjevali su "Ramonesi" inspirirani jednom od najpopularnijih priča Stephena Kinga. Joey i Johnny Ramone pokojni su, pjesma je preživjela kao i Kingova knjiga prvi puta ekranizirana 1989 godine. Ekranizacija u režiji Mary Lambert i Kingovu scenariju vjerno je slijedila knjigu, ali dojam nakon pogledanog filma je bio prilično slabašan. Tri godine snimljen je (lošiji) nastavak - redateljica je ostala ista, zanimljivosti radi vrijedi spomenuti da je u filmu glavnu ulogu odigrao Edward Furlong (mladi John Connor iz drugog "Terminatora"). Priča o groblju kućnih ljubimaca stala je na dva filma i mirovala sve do prošle godine kada je objavljena vijest da je počelo snimanje remakea. Mudar potez - "Groblje kućnih ljubimaca" zaslužuje bolju ekranizaciju. S obzirom na uspješan povratak Pennywisea, vrijeme za ponovno filmsko druženje s Kingom bilo je idealno. Operacija je uspjela - ovogodišnja ekranizacija "Groblja kućnih ljubimaca" uspješnija je od one snimljene prije trideset godina.
Ptičja perspektiva prikazuje nam šumu i kuće negdje na selu. Kamera se spušta i fokusira se na krvave tragove na vratima kuće - nastaje rez i redatelji nas upoznaju s četveročlanom obitelji Creed. Louis i Rachel te djeca Gage i Ellie pobjegli su od gradskog života, buke i gužve te dolaze živjeti na selu (ili gradić, teško je precizno reći). Louis je doktor, posao je dobio u lokalnoj bolnici. Uz veliku kuću obitelj Creed postala je vlasnik zemljišta na kojem se nalazi groblje kućnih ljubimaca. Mjesto koje je posljednje počivalište za ljubimce lokalnog stanovništva nije obično groblje - ono skriva tajnu koju poznaje (samo?) susjed Jud.....



"Ponekad je bolje ostati mrtav" ili ponekad je smrt bolja glavni je reklamni forte nove verzije ekranizacije Kingova romana. Tijekom trajanja filma redatelji seciraju navedene rečenice i propitkuju smrt dragih nam i bliskih osoba kao dio života. U početku filma otac i majka moraju smrt objasniti malenoj Ellie no kako minute filma odmiču događaji testiraju njihova uvjerenja. Rachel, majka djevojčice vjeruje da ovozemaljski život nije kraj dok otac smatra kako poslije života ne postoji ništa. Razvoj događaja poigrat će se s očevim uvjerenjima i roditelji će zamijeniti uloge - ona želi da mrtvo ostane mrtvo dok Louis želi oživjeti mrtvu dušu bez obzira na cijenu. Kako se film približava posljednjim minutama tako i dilema o mrtvima koji trebaju ostati mrtvi nestaje. No, za neke žive mrtvace tada je prekasno....
Temeljna žanrovska odrednica filma je horor, ali redatelji koketiraju s trilerom uz dodatak drame i fantastike. Redatelji uspijevaju u više navrata stvoriti uvjerljiv stravičan ugođaj, nekoliko scena doista izazivaju jezu. Kada je priča koncentrirana na obitelj Creed, njihove strahove i tragedije film puno bolje funkcionira nego kada se priča potpuno bespotrebno i preopširno širi na odnos Rachel i njene sestre. Krvave, stravične scene kulminiraju u finalu filma - prije finala strah je najviše izražen tijekom liječničke Louisove liječničke intervencije, prikazom prometne nesreće i povratkom živog mrtvaca. Ne, nije riječ o čovjeku - mačak Church prvi je povratnik s groblja kućnih ljubimaca. Nakon Goosea iz "Kapetanice Marvel", Church je mačak koji je u dijelovima ukrao film glumcima. Ljudima.


Uz Churcha vrijedi spomenuti i uvijek (barem) dobrog Johna Lithgowa te Jete Laurence u ulozi Ellie. Preobrazba djevojčice nakon povratka najbolji su glumački trenuci filma. Uz, naravno, Churcha.
Ponovna ekranizacija jednog od najpopularnijih romana Stephena Kinga nije podbacio, ali nije ni oduševio - rutinska ekranizacija koja je napravljena zbog prošlogodišnjeg uskrsnuća klauna Pennywisea i recentne potrebe za horor naslovima koji uz mala ulaganja donose zaradu. Film čije gledanje znači još jedan dan u kinu - bez (pre)velikih iznenađenja.

OCJENA: 6



nedjelja, 7. travnja 2019.

ŠKOLA ZA UBOJICE



AUTORI SERIJE: Rick Remender, Miles Orion Feldsott
GLAVNE ULOGE: Benedict Wong, Liam James, Benjamin Wadsworth, Lana Condor, Maria Gabriela de Faria
NAZIV ORIGINALA: Deadly Class
TRAJANJE: 1 sezona, 10 epizoda


Marcus Lopez je na rubu. On je tinejdžer kojeg progone duhovi prošlosti - tragična sudbina roditelja te brutalan zločin koji je počinio. Lopez je čovjek sjena, bježi od zakona, vlastitog identiteta. Života. Marcus nema nikoga na koga može računati sve do trenutka kada se, spletom okolnosti, za njegove sposobnosti ubijanja ne zainteresira Master Lin. Lin je čovjek koji može pomoći i želi Marcusa dovesti u školu koja je pod njegovim ravnanjem. Marcus isprva odbija, ali nakon još jednog teškog dana, na rubu samoubojstva postaje polaznik škole. Lopez više nije na cesti, ali problemi nisu riješeni - postao je polaznik škole u društvu vršnjaka koji su nova generacija kriminalaca - sinovi i kćeri najvećih kriminalaca dolaze u Linovu školu kako bi prošli obuku za budućnost. Obuku za poslove koje će preuzeti od roditelja, rođaka. Poslove koji zahtijevaju brutalnost, nemilosrdnost i smrt.....
Serija "Škola za ubojice" ekranizacija je stripa (ili grafičke novele ako Vam je tako draže) čiji je prvi broj objavljen 2014 godine. Iako je strip novijeg datuma radnja filma smještena je u osamdesete godine prošlog stoljeća (jer osamdesete su bile godine ne samo za "Daleku obalu" nego i za mnoge filmaše, autore serija i stripova). Vrijeme kada je predsjednik SAD-a Ronald Reagan (jednom od likova glavni je cilj likvidirati upravo Reagana), Hladni rat još uvijek traje. Autori serije kroz mnoge su detalje provukli posvete vremenu u kojem se radnja događa - od soundtracka (Bowie, Depeche mode, The Cure, Madness....) preko detalja poput Commodorea 64 (za mlađe čitatelje - recimo da je riječ o PlayStationu osamdesetih) do podsjećanja na popularne filmove osamdesetih. Nostalgično prisjećanje na prošla vremena jedan je od rijetkih konvencionalnijih, normalnijih sastojaka "Škole za ubojice".



Kada Marcus stigne u školu upoznajemo ustanovu koja glavnom (anti)junaku postaje novi dom. Tada ulazimo u svijet koji izgleda kao kombinacija Hogwartsa (bez čarobnjaka) i Oza (ne čarobnjaka već poznate zatvorske televizijske serije). Zašto Hogwartsa? Škola je za tinejdžere, oni imaju pravila prema kojima trebaju postupati i unutrašnjost škole, uniforme u nekim trenucima podsjećaju na mjesto gdje se školovao Harry Potter. Zašto Oz? Klinci su podijeljeni, baš kao u Ozu, na skupine - možemo reći bande. Šaroliko je društvo koje se okupio u školi - od pripadnika kartela, Bijelih suprematisti (rasisti), crnačka banda, yakuze, Rus odnosno Sovjet... svi okupljeni na mjestu koje ih treba pripremiti za buduće poslove. Život. Predmeti koje slušaju prilagođeni su učenicima - od različitih tehnika ubijanja do ovladavanja različitim tehnikama psiholoških manipulacija. U kojoj je grupi završio Marcus? Niti jednoj od navedenih - on je na dnu hranidbenog lanca, pripada grupi učenika s najgorim statusom koje ostali nazivaju Štakorima.
Gledatelji koji teško podnose nasilje, drogu i krvave scene vjerojatno će zaobići "Školu za ubojice". Autori serije gledatelja polako uvode u neobičan, rijetko viđen svijet tinejdžera. Uvodne epizode donekle su pod kontrolom. Stvari se zaoštravaju i nastaje potpuno ludilo tijekom četvrte i pete epizode kada nekoliko Štakora odlazi izvan škole odraditi ubojstvo (meta je otac jednog od njih). Tijekom pete epizode Marcus proguta previše LSD-a (njegovi tripovi podsjećaju na doživljaje iz filma "Strah i prezir u Las Vegasu") i kao da su autori učinili isto. Počinje nevjerojatno žestoko nasilje koje raste iz epizode u epizodu, ali ono nije tek način na koji autori žele šokirati gledatelja. Nasilje objašnjava likove (najžešće scene nasilja su animirane, ali i takve su iznimno brutalne - sudbina Marie Salazar odnosno njenog oca doista šokira posebno kada se uzme u obzir da gledamo tinejdžersku seriju) i traume njihova djetinjstva. Nasilje je posljedica njihovih teških životnih priča - ono je obilježilo njihovo odrastanje i dovelo ih u školu za ubojice.




Bez obzira na krvi, drogu, slomljene kosti i leševe koji se gomilaju kako se sezona bliži završetku, "Škola za ubojice" jest tinejdžerska serija. Ona se bavi problemima glavnih protagonista poput odrastanja, prihvaćanja vlastitog identiteta, eksperimentiranja s porocima i zabranjenim ljubavima (u slučaju Marcusa i njegovih kolega navedeni su detalji dovedeni do krajnosti, ali drugačiji nisu mogli biti s obzirom na okruženje i životne priče). Brutalno nasilje i bizarne scene posebno eskaliraju kada se priča počinje širiti na likove izvan škole (npr. Chester). Tada likovi dobivaju novu dimenziju - iznenađenjima nema kraja.
U pojedinim trenucima serije gledatelj može naletjeti na kritiku kapitalizma i prikaz ksenofobije. Trenuci koji nisu česti i autori serije ne opterećuju cjelinu sa spomenutim ozbiljnim temama.
Benedict Wong (pomoćnik Dr. Strangea maštovito nazvan Wong) i David Zayas (Angel Batista iz "Dextera") stariji su članovi glumačke ekipe koje vrijedi spomenuti. Wong je jedan od ključnih protagonista serije (i on skriva tajnu, točnije tajne) dok se Zayas pojavljuje nešto kasnije u ulozi Đavolje duše - šefa kartela. Mlađe snage predvode Lana Condor i Maria Gabriela de Faria (Sara Kuroki i Maria Salazar) te Benjamin Wadsworth u ulozi Marcusa. Da, treba spomenuti i dijaboličnog, potpuno ludog (luđeg od ostalih protagonista serije) Chestera "Fuckface" Wilsona kojeg interpretira Tom Stevens.



Priča "Škole za ubojice" prepuna je proturječja, suprotnosti. Riječ o seriji u kojoj su glavni protagonisti tinejdžeri, ali s obzirom na sadržaj nije namijenjena mlađim gledateljima. Strip prema kojem je serija snimljena objavljen je 2014, ali radnja je smještena u osamdesete godine prošlog stoljeća - razlog zbog kojeg će, unatoč mladim godinama glavnih (anti)junaka, serija zainteresirati starije gledatelje. Nasilje je zaštitni znak serije, ali u njoj se mogu pronaći ljubavne priče. Međutim, kada je "Škola za ubojice" u pitanju stvari vrlo dobro funkcioniraju - riječ je o žestokom, nasilnom i krvavom prikazu odrastanja traumatiziranih tinejdžera. Serija koja će, s obzirom na nasilje i još neke detalje, za neke gledatelje biti teško gledljiva i šokantna, vrijedna je pažnje ljubitelja serija. Jedan od razloga (ne i jedini) je njena različitost. Originalnost.


Sve epizode serije "Škola za ubojice" možete pogledati na online video straming usluzi HBO GO

petak, 5. travnja 2019.

SHAZAM!



REDATELJ: David F. Sandberg
GLAVNE ULOGE: Zachary Levi, Michelle Borth, Mark Strong, Djimon Hounsou, Asher Angel
TRAJANJE: 132 minute

"Billy Batson ti si sve što svijet sada ima."

Iako je prošlo tek tri mjeseca 2019 godine već sada se može reći da će i ova (kada je u pitanju zarada na kino blagajnama) filmska godina proći u znaku filmova o superjunacima. "Kapetanica Marvel" neće doseći rezultate "Black Panther", ali film je probio zaradu od milijarde dolara zarade dok je euforija oko završnice Osvetnika već sada, tri tjedna prije premijere, dosegla vrhunac - ulaznice za pretpremijerne predstave nestaju poput Marvelovih likova nakon Thanosova uspješnog skupljanja Infinity kamenja. "Marvel" privodi kraju prvu fazu koja je trajala 10 godina, zbraja milijarde dok se filmski svijet DC superjunaka i dalje traži. Okupljanje Batmana, Supermana, Wonder Woman i ostalih nije dalo očekivane komercijalne i kreativne rezultate (u odnosu na Osvetnike,  "Liga pravde" je podbacila"). Ipak, razlog za optimizam postoji - Wonder Woman je ostvarila dobre rezultate kod kritike i publike, dovoljno dobre za nastavak koji ćemo gledati iduće godine dok je Aquaman, iako inferiorniji od Diane Prince, s 1.1 milijarde dolara zarade na svjetskim kino blagajnama postao film s najvećom zaradom kada je riječ o DC superjunacima. Posjetitelji kino dvorana više vole, kada je DC u pitanju, gledati film u kojem je glavni protagonist jedan superjunak nego njihovo okupljanje. Novi superjunak koji je dobio svoj film zove se Shazam....
Iako nije popularan poput Batmana ili Supermana, Shazam ima dugu povijest ne samo u stripu nego i na televiziji (serija u kojoj je Shazam glavni protagonist snimljena je davne 1941 godine) i animiranim filmovima . Shazam je bio inspiracija za nekoliko igranih filmova od kojih je najpoznatiji "Veliki" redateljice Penny Marshall s Tomom Hanksom u glavnoj ulozi. "Veliki" najbolje prenosi ideju Shazama - Josh želi odrasti preko noći i želja je ostvarena uz sve nuspojave koje iznenadno odrastanje donosi. Slična stvar dogodila se i Billyju Batsonu - tinejdžer koji je odrastao preko noći. Ne samo odrastao nego postaje superjunak u trenu. Dovoljno je izgovoriti čarobnu riječ. Shazam.



Traileri filma skrivaju bitne detalje radnje - najave izgledaju jednostavno. Dječak postaje superjunak i treba se pomiriti s novim identitetom te naučiti koristiti i kontrolirati moći (nešto poput one velika moć nosi i veliku odgovornost). Iako je priroda glavnog protagonista takva da je film namijenjen mlađim ljubiteljima filma, "Shazam!" se bavi i ozbiljnijim temama od transformacije dječaka u superjunaka. Zapravo, kada se zagrebe ispod površine "Shazam!" je obiteljski film, točnije film o obitelji (ne onako obiteljski kao što je "Deadpool "). "Shazam!" naglašava važnost obiteljskih vrijednosti, ali na drugačiji način. Obitelj se ne odnosi isključivo na biološke roditelje - ona je tamo gdje je srce, ljudi koji nas prihvaćaju, oni koji će s nama podijeliti dobro i loše. Poruka je koju "Shazam!" šalje.
Uvodnih pola sata najbolji je dio filma. Redatelj objašnjava Billiyjevu obiteljsku priču, legendu o Shazamu, ali i glavnog negativca filma. Čarobnjaci, sedam smrtnih grijeha i obiteljske sudbine isprepliću se u minutama kada film uspješno drži ravnotežu između filma za najmlađe i one nešto manje mlade gledatelje. Kako film odmiče tako postaje sve više za mlađu populaciju (uz nekoliko zanimljivih trenutaka poput minuta filma kada se sedam smrtnih grijeha u obliku čudovišta obračunaju s članovima uprave korporacije) sve do finala filma. Završni obračun traje previše minuta, pretjerano se razmeće efektima svih vrsta i, u nekim detaljima, podsjeća na kopiju Power Rangersa.


Bez obzira na završnicu "Shazam!" je, gledajući cjelinu, zabavan film. Ispunjen humorom sadrži brojne reference i posvete superjunačkom svijetu (Batman, Superman). Diskretno je provučena i posveta filmu "Veliki" spomenutom ranije u tekstu.
Shazam je filmski superjunak koji zahtijeva dva glumca. Zachary Levi i Asher Angel (Billy Batson) dobro su prenijeli na veliko platno lik Shazama. Billy je uvjerljiv kao dječak u potrazi za majkom, identitetom (rijetkost je vidjeti takav odnos majke i sina kao što je to slučaju u "Shazamu!") dok je Levi, ponekad, opravdano iritantan i histeričan kao Shazam. Ponašanje Shazama kada postane Shazam upravo je onakvo kakvo se može očekivati od tinejdžera koji je naglo odrastao i postao superjunak. Mark Strong raspoložen u ulozi Thaddeusa Sivana, glavnog negativca filma.
Za razliku od nekih recentnih naslova "Shazam!" nije film čiji trailer otkriva previše. Superjunačka priča o dječaku koji, spletom okolnosti, postaje odabrani zabavna je priča o (super)herojima koji se skrivaju u nama, obitelji i prijateljstvu. Bez obzira na neujednačenost cjeline i činjenicu da je ciljana publika mlađi ljubitelji filma "Shazam!" ima dovoljno razloga za gledanje i kada su u pitanju stariji gledatelji.


OCJENA: 7