nedjelja, 21. srpnja 2019.

TOP 10 U AMERIČKIM KINIMA



Prije pregleda najgledanijih filmova u američkim kinima vijest da je trakavica konačno završila. Nakon povratka u kino dvorane "Osvetnici: Završnica" su prestigli "Avatar" na top listi filmova s najvećom zaradom u povijesti. Međutim, kada je riječ o top listi gdje je uračunata inflacija onda su Osvetnici daleko od vrha - nalaze se tek na 16 mjestu (prvo mjesto drži "Prohujalo s vihorom" ili "Zameo ih vjetar"). Kako god bilo, dobra vijest je završnica nadmetanja Avatara i Osvetnika...
Što se recentne top liste tiče na vrhu je "Kralj lavova". Nova verzija Disney klasika u prvom je vikendu prikazivanja zaradila 185 milijuna dolara u američkim kinima. Kada se rezultatima iz SAD- pribroji zarada u kinima izvan američkih kina zarada Kimbe i ostatka ekipe iznosi 530 milijuna dolara.
"Kralj lavova" je i jedini novitet u top 10 - od filmova koji su više tjedana na listi najgledanijih treba izdvojiti "Spider-Mana" koji se bliži milijardi dolara zarade u svjetskim kinima (970 milijuna trenutna je zarada) te "Priču o igračkama 4" (trenutna zarada filma je 859 milijuna).


TOP 10:

1. Kralj lavova
2. Spider-Man: Daleko od kuće
3. Priča o igračkama 4
4. Plijen (Crawl)
5. Yesterday
6. Stuber
7. Aladdin
8. Annabelle 3
9. Festival straha
10. Tajni život kućnih ljubimaca 2

subota, 20. srpnja 2019.

STRANGER THINGS - SEZONA 3



AUTORI SERIJE: Matt i Ross Duffer
GLAVNE ULOGE: Millie Bobby Brown, Winona Ryder, Finn Wolfard, David Harbour, Gaten Matarazzo, Jake Busey, Caleb McLaughlin, Charlie Heaton
TRAJANJE: 8 epizoda


Došla je tiho i ušla u (televizijsku) legendu - takva je otprilike sudbina serije "Stranger Things". Serija se pojavila 2016 godine i teško je bilo predvidjeti da će "Stranger Things" postati jedna od najboljih serija premijerno prikazanih (takav status nije jednostavno postići s obzirom na veliki broj serija koje svake godine imamo prilike gledati) posljednjih godina. Autor Matt i Ross Duffer 2016 godine nisu bili pretjerano poznati - tri epizode serije "Wayward Pines" bile su jedini autorski posao Duffera prije prve sezone serije. Glumačka ekipa serije bila je sastavljena od, tada, malo poznatih klinaca - jedino poznatije glumačko ime bila je Winona Ryder. Međutim, Duffer brothers napravili su nostalgičnu, zabavnu i duhovitu seriju koja gledatelja vraća u osamdesete godine prošlog stoljeća - možda i najvažnije razdoblje kada je o popularnoj kulturi riječ. "Stranger things" je ciljala generacije koje su živjele i doživjele osamdesete, ali je serija dobila veliki broj mlađih obožavatelja koji su gledajući seriju počeli istraživati osamdesete. Neki članovi glumačke ekipe nastupom u seriji dobili su priliku u Hollywoodu (npr. David Harbour kao Hellboy, Millie Bobby Brown u "Godzilli" - prema posljednjim informacijama mlađahna glumica postaje dio Marvel svijeta) - "Stranger Things" postala je gledana i slušana poput mnogih filmova, serija i glazba iz osamdesetih koje se mogu pronaći u seriji. Treća sezona je stigla - što je novo u Hawkinsu?



Dva su nova detalja koji bitno određuju radnju treće sezone. Prvi detalj su Sovjeti (ne samo Rusi - vrijeme je Hladnog rata i globalnog nadmudrivanja SSSR-a i SAD-a), drugi je pubertet, poznati likovi iz prethodnih epizoda više nisu djeca nego tinejdžeri....
Početak sezone vodi nas u 1984 godinu. Nekoliko dana prije Dana nezavisnosti ruski znanstvenici nisu ispunili rokove i kazne su drastične. Novi rok za bušenje je godinu dana. Nekoliko trenutaka kasnije evo nas u 1985. godini gdje pratimo poznate nam protagoniste, ali i Sovjete koji su pred ostvarenjem plana...
Uvođenje Sovjeta u seriju isprva izgleda kao običan propagandni trik, ali ako stvari postavimo u kontekst vremena onda pojavljivanje najdražeg američkog neprijatelja ima smisla. Polovicom osamdesetih Hladni rat je i dalje bio prisutan (iako ne onako žestoko kao tijekom Kubanske krize početkom šezdesetih godina 20 stoljeća), paranoja od Sovjeta prisutna je u američkom društvu (može se vidjeti u seriji) kao i vječna utrka velikih sila za naoružanjem i novim tehnologijama. Sovjeti nisu pali s neba i stigli u Hawkins - njihova prisutnost omogućena je političkom korupcijom. Serija besramno reklamira neke proizvode, u jednom trenutku hvali kapitalizam i američki način života da bi već u idućoj epizodi sve navedeno bilo konkretno kritizirano i opisano kao lažno, umjetno. Iluzija.


Mladi su junaci odrasli, djetinjstvo postaje adolescentsko doba i donosi nove probleme. Videoigre više nisu zanimljive (izuzetak je Will), ljepši je spol postao interesantniji muškoj ekipi. Eleven i Mike poljupcima izluđuju šerifa Hoppera koji se ne može pomiriti s njihovim izljevima ljubavi. Sukob je neizbježan. U duhu ravnopravnosti Eleven i Max postaju veće prijateljice nego što su bile, ne dopuštaju dečkima da vode igru i žele biti samostalne. Neovisne. Nancy i Jonathan imaju ljubavno-poslovnih problema, nisu zaboravljene ni tinejdžeri drugačije seksualne orijentacije. Nisu samo mlađi protagonisti na iskušenjima - majka jedne od glavnih junakinja u ozbiljnom je iskušenju. Privlači je mlađi muškarac. Nakon što su prijateljstvo, vjernost i važnost obitelji obradili u prethodnim sezonama, autori serije se bave novim temama i tinejdžerskim dilemama, bez pretjeranog nametanja spomenutih detalja - oni su dio priče i(li) karakterizacije likova. Odrastanje nije jednostavno posebno kada se događa u Hawkinsu. Jer čudovišta se bude....
Ono što nije novo, ali je ponovo efektno, zanimljivo i nostalgično su brojne posvete pop kulturi osamdesetih. U kinu se prikazuje "Povratak u budućnost", Eleven je ozlijeđena i njeno izlječenje je efektno podsjećanje na "Aliena", "Gremlini", "Ratovi zvijezda" - sve navedeno i puno, puno više od toga se može pronaći u novoj sezoni. Ugođaj serije, horor i misterija koja se provlače čitavim trajanjem podsjećaju na Stephena Kinga, ali on nije jedini... postoje i drugi autori koji se mogu prepoznati, ali taj dio ostavljam tebi Čitatelju ovih redaka da otkriješ. Glazba odnosno soundtrack? Također prepun pjesama iz nekih prošlih vremena koje se i danas rado slušaju. Neke od njih zahvaljujući seriji.


Čudovišta su ponovo opasna, prijete Hawkinsu, ali i čitavom čovječanstvu. Horor element serije nije zanemaren, mnogi će postati žrtve čudnih stvari. Neki će postati heroji za sva vremena - žrtvujući se za druge ili u potrazi, željom za iskupljenjem. Napetost i iščekivanje raste iz epizode u epizodu i kulminaciju doživljava u, očekivano, posljednjem poglavlju. I onda, kada je napetost na vrhuncu gledatelj doživljava jedan od najemotivnijih trenutaka čitave serije u kojem se nalazi sve ono zbog čega je "Stranger Things" toliko popularna i omiljena kod gledatelja. Tijekom akcije spašavanja i najveće napetosti u sezoni, kada je svaki trenutak dragocjen Dustin i Susie uzet će predah (na njeno inzistiranje) i otpjevati "Neverending Story" pjesmi iz istoimenog filma koju izvodi Limahl. Trenuci u kojima se nalazi srž čitave serije i kojima autori gledatelju poručuju da, unatoč svemu, ponekad treba stati i (p)ostati dijete, tinejdžer. Vratiti se u dane kada su dobre, beskrajne priče bile važan dio  života. Bez obzira na sadašnjost i ono što nas okružuje vrijedi sanjati i vjerovati u priče. Ponekad. Barem malo.



Glumačka postava ima nekoliko novih imena od kojih treba spomenuti Mayu Ray Thurman Hawke. Poznata prezimena mlade glumice - Maya je kćerka Ume i Ethana te je pokazala veliki glumački talent interpretirajući Robin.  U novoj sezoni nastupa i nikada antipatičniji i odbojniji Jake Busey. Od stare ekipe ponovo briljira Millie Bobby Brown u ulozi Eleven, ali i ostatak mlađahne glumačke ekipe.
Treća sezona serije "Stranger Things" opravdala je (visoka) očekivanja. Uz stare teme nova sezona donosi nove detalje važne za protagoniste, ali i radnju serije. Beskrajna priča vraća se uskoro četvrtom sezonom za koju se nadamo da neće biti posljednja.

OCJENA: 8


GOODTALKING recenziju prve sezone možete pročitati OVDJE

GOODTALKING recenzijue druge sezone možete pročitati OVDJE


petak, 19. srpnja 2019.

FESTIVAL STRAHA



REDATELJ: Ari Aster
GLAVNE ULOGE: Florence Pugh, Jack Reynor, Will Poulter
TRAJANJE: 147 minuta
NAZIV ORIGINALA: Midsommar

"Dobrodošli. Ovo je mirna i veličanstvena Harga."

Prošla je godina donijela veliki uspjeh američkom filmašu Ariju Asteru. Nakon niza zapaženih i nagrađivanih kratkometražnih filmova Aster je dobio priliku snimiti dugometražni prvijenac. Prema vlastitom scenariju Aster je napravio horor "Naslijeđeno zlo" ("Hereditary") koji je doživio kritičarske hvalospjeve - neki od njih su išli toliko daleko da su "Naslijeđeno zlo" stavili u istu rečenicu s horor klasikom "Istjerivač đavla". Usporedbe su pretjerane, ali "Naslijeđeno zlo" je zanimljivo ostvarenje (iako pisac ovih redaka nije toliko euforičan kada je Asterov prvijenac u pitanju) iz više razloga. Komercijalno film nije bio toliko uspješan kao kod kritičara - zarada u svjetskim kinima iznosila je nešto manje od 80 milijuna dolara, ali s obzirom na budžet od desetak milijuna dolara pristojni rezultati za debitanta. U razgovorima nakon premijere filma Aster je više puta spomenuo kako ima nekoliko ideja za buduće projekte. Jedna od njih brzo je sprovedena u djelo - godinu dana nakon debitantskog ostvarenja u kino dvorane je stigao novi film Arija Astera. "Festival straha" iliti "Midsommar" koji odgovara na pitanje koje su neki postavljali nakon uspjeha filmaševa prvijenca - hoće li Aster ostati one movie wonder ?
Ljubavna veza Dani i Christiana je u krizi. Zapravo, teško je govoriti o krizi - izgleda da je njihova ljubavna priča stvar prošlosti. U trenucima kada stvari izgledaju izgubljeno tragičan događaj produžuje njihovu ljubavnu priču. Christian poziva Dani na unaprijed isplanirani radni odmor (riječ je o zabavi, ali i antropološkom istraživanju). Odredište putovanja je selo gdje živi zajednica prema pravilima drugačijim od onih koje Dani, Christian i ostali članovi ekipe poznaju. Vrhunac festivala je obred koji se događa jednom u 90 godina .U početku ljudi i okruženje izgledaju idlično, gotovo savršeno, ali ubrzo će turisti shvatiti da se ispod površine skriva nešto potpuno drugačije....




Ljubitelji horora koji od "Festivala straha" očekuju žestoke, brutalne i krvave scene čitavim trajanjem filma vjerojatno će ostati razočarani. U redu, novi film Arija Astera sadrži više iznimno šokantnih scena, ali s obzirom na dužinu filma (147 minuta) za neke će, posebno ako se uzmu u obzir bombastične najave, biti premalo hororskog začina. Da, "Festival straha" je, više kombinacija psihološkog trilera i drame (ispunjenih tripovima, paranojom, psihodelijom i rijetko viđenim ugođajem) nego punokrvni horor. Film koji je jednako, možda i više bizaran, uvrnut, drugačiji nego stravičan.
Dvije su razine na kojima Aster kreira priču, radnju filma. Prvi je odnos između Dani i Christiana, drugi je prikaz zajednice koja živi prema vlastitim pravilima te, kroz spomenutu zajednicu, prikaz odnosa unutar kultova odnosno paganske zajednice (oko navedenih motiva redatelj je posložio sporedne protagoniste). Odnos između Danija i Christiana je kompleksan, u konačnici, tragičan. Ljubavni par koji je to davno prestao biti, ali splet životnih okolnosti drži ih zajedno. Bez obzira na to što Christian i Dani odnosno njihov odnos nisu ispunjeni optimizmom i strašću od prvih trenutaka izazivaju pažnju kod gledatelja. Interes za glavne protagoniste i rasplet priče traje čitavim gledanjem filma.
Prikaz zajednice iz mirne i veličanstvene Harge bavi se vječnim ljudskim pitanjima. Za horor i stravu ne trebaju čudovišta iz priča i legendi - užas se, često, nalazi u ljudima i pravilima prema kojima živimo. Povijest naše vrste mnogo je puta potvrdila takvo stanje stvari - događajima u Hargi redatelj to potvrđuje. Ljudi u Hargi žive prema vlastitim pravilima, zatvoreni su od vanjskog svijeta (mada sličnosti između Harge i modernog društva postoje) osim u slučajevima kada im netko treba za.... ne, ne taj detalj otkriva previše o radnji filma. Bolje da otkrijete sami.
Dolazak odnosno boravak Dani i Christiana u zajednici donosi im ono što žele, ali u vanjskom svijetu nemaju hrabrosti o tome progovoriti. Dani će tijekom boravka dobiti pažnju, postat će kraljica dok će Christian dobiti priliku upoznati druge žene. Ponekad ostvarene želje ne završe na sretan način...



Priča o hororima i filmovima koji žele uplašiti i(li) šokirati gledatelja često su snimljeni u prepoznatljivom okruženju i ugođaju. Mrak, noć, oluje i kiše... nastoje izazvati ili pojačati osjećaj straha i nelagode kod gledatelja. U slučaju Asterovog filma stvari su potpuno drugačije - radnja filma se odigrava u idiličnom okruženju. Sunce i svjetlost, zajednica koja živi u skladu s prirodom - predivni kadrovi prirode i Harga smjenjuju se od trenutka kada priča seli u Švedsku (za razliku od početka kada je izgled filma mračniji), ali izgled, ponekad, vara.
"Festival straha" podložan je različitim interpretacijama iz više razloga. Film je prepun simbolike, različitih detalja koje svaki gledatelj može interpretirati na svoj način. Također, količino različitih opijata koje likovi uzimaju nije zanemariv pa je u trenucima teško u potpunosti razotkriti razliku između stvarnosti i priviđenja.
Glumački film je dobrim dijelom ukrala Florence Pugh. Britanska je glumica izvrsna u ulozi Dani, djevojke uzdrmane obiteljskom tragedijom i rastrgane sumnjom u iskrenost Christianove ljubavi. Ranjiva i sumnjičava Dani pokazat će i drugo lice...


"Festival straha" neujednačen je film - prvi dio izvrsno funkcionira no kako se priča bliži završetku stil postaje važniji od sadržaja. Bez obzira na neujednačenost i nekoliko vidljivih mana (prebrzo se i jednostavno redatelj odrekao sporednih likova) te 147 minuta trajanja (Aster je potvrdio da je kino verzija skraćena za tridesetak minuta koje ćemo, vjerojatno, moći vidjeti na Blu-ray i DVD izdanjima filma) riječ je o filmu koji gledatelja ne ostavlja ravnodušnim. I da, odgovor na pitanje s početka teksta - ne, Ari Aster nije one movie wonder. "Festival straha" to najbolje potvrđuje.


utorak, 16. srpnja 2019.

DOMINO



REDATELJ: Brian De Palma
GLAVNE ULOGE: Nicolaj Coster-Waldau, Guy Pierce, Carice Van Houten
TRAJANJE: 89 minuta

"Mi smo Amerikanci, čitamo vaše poruke." - Joe Martin

Od redatelja "Nemoguće misije" -  najava je kojom "Domino" želi privući publiku u kino dvorane. Mogla je najava ljubiteljima filma biti i privlačnija; npr. najava poput: od redatelja "Lica s ožiljkom", "Carrie", "Obučene da ubije", "Nedodirljivih ili "Carlitovog načina", ali pozivanje na prvi film serijala o Ethanu Huntu ima smisla - žanrovski "Domino" je najsličniji "Nemogućoj misiji". Da, Brian De Palma ima novi film koji je, bez obzira na izvrsnu redateljevu filmografiju  iznenađujuće stigao u kino dvorane.
"Domino" je prema pisanju stranih filmskih portala imao velikih problema u produkciji i realizaciji filma. Prevedeno - problemi su bili financijske prirode, projekt je bio pred otkazivanjem, ali na kraju priče ova je koprodukcija (pet zemalja i 15 studija je sudjelovalo u realizaciji "Domina") ipak završena. Film je u konačnici koštao između 7 i 8 milijuna dolara - bez obzira na skroman budžet i nedostatak novca teško je bilo predvidjeti da će "Domino" izgledati ovako loše.



Mjesto radnje je Kopenhagen. Gledamo Christiana i Larsa, prijatelje i poslovne partnere - oni su policajci, rade zajedno, ali se često druže kada smjena završi. Lars je oženjen, Christian nije. Tijekom jedne akcije, spletom nevjerojatnih okolnosti Lars je teško ranjen - Christian je preživio i kreće u potragu za krivcem...
"Domino" traje tek 85 nategnutih minuta. U kojoj mjeri su financijski problemi u realizaciji filma utjecali na dužinu trajanja samo redatelj zna, ali konačni proizvod lišen je karakterizacije glavnih protagonista kao i razumljivog, smislenog pripovijedanja. Protagonisti filma su bezlični, nezanimljivi i potpuno zbunjeni događajima koji ih okružuju (ili su glumci zbunjeni radnjom filma i takvo raspoloženje prenose na likove koje interpretiraju). Radnja je spora, bez dinamike - ništa protiv filmova sporijeg tempa koji imaju smisla, ali za špijunski triler uz dodatak akcije kakvim "Domino", vjerojatno, želi biti spori, stilizirani prikaz događaja ubija neizvjesnost i napetost.



"Domino" je De Palmin pokušaj (ili želja, sasvim je svejedno) realizacije filma koji je radnjom aktualan. Mjesto, točnije mjesta radnje nalaze se u Zapadnoj Europi (koja izgledom ponekad podsjeća na Istočnu Europu za vrijeme Hladnog rata) - terorizam i obavještajno-policijske igre u prvom su planu. Međutim, statična radnja te redateljski rukopis De Palme (da, redateljev stil se može prepoznati u detaljima filma) u potpunoj su suprotnosti sa željom za aktualnošću filma. Najbolji primjer su događaji u finalu filma - lov na teroriste u potpunosti je uništen sporim nizanjem kadrova i redateljevim inzistiranjem da stilom pokuša sakriti nedostatak sadržaja.
Domino efekt radnje filma pokreće se u početku filma kada jedan od policajaca zaboravlja naoružanje (??!!) i odlazi u lov na terorista. Akcija Christiana i Larsa koja slijedi (ključna za zaplet filma) potpuno je promašena, ispunjena nelogičnim potezima glavnih protagonista. U redu, na filmu je sve moguće, ali akcija hvatanja kriminalca u kojoj dva policajca razmjenjuju, posuđuju  komad oružja bolno je neuvjerljiva i promašena. Kao i Larsovo čuvanje terorista dok Christian odlazi u stan gdje pronalazi leš....



CIA, teroristička prijetnja u Europi, policajac kojeg izjeda grižnja savjesti.... velike ambicije za malo minuta filma. Međutim, usred obavještajnih igara redatelj u radnju filma ubacuje potpuno nebitnu ljubavnu Larsovu priču. Detalj koji je uništio bilo kakvu nadu u napetost filma.
"Domino" je europski film u kojem je De Palma, većinom, angažirao europske glumce. Nicolaj Coster-Waldau i Carice Van Houten zajedno su nastupili u "Igri prijestolja" (Jaime Lannister, Melissandre - "Domino" je ponovo spojio njihove glumačke puteve, ali film sigurno neće ostaviti traga u njihovim filmografijama. Isto vrijedi i Guya Pearcea koji se iz tko zna kojih razloga pristao nastupiti u filmu.
Koliko god se trudio pronaći detalje zbog kojih bi "Domino" zaslužio prolaznu ocjenu nemoguća je misija pronaći razloge za pozitivnu ocjenu filma velikog filmaša. Brian De Palma zaslužan je za  veliki broj vrlo dobrih i odličnih filmova i to neće promijeniti činjenica da je "Domino" jedan od najslabijih filmova koji se pojavio u kino dvoranama godine 2019.

OCJENA: 3



petak, 12. srpnja 2019.

ANNABELLE 3


REDATELJ: Gary Dauberman
GLAVNE ULOGE: Vera Farmiga, Patrick Wilson, Mckenna Grace, Madison Iseman, Katie Sarife
NAZIV ORIGINALA: Annabelle Comes Home
TRAJANJE: 106 minuta


Ako ste redoviti posjetitelji domaćih kino dvorana vjerojatno ste u posljednje vrijeme doživjeli neregularne uvjete za vrijeme projekcije filma. Nešto slično moglo se očekivati i tijekom prikazivanja treće priče o Annabelle - tijekom trajanja najava i reklama u dvorani je bila nepodnošljiva buka, smijeh i komentari. Solidno ispunjena dvorana (većinom tinejdžeri), srijeda predvečer (dan kada su ulaznice jeftinije) - izgledalo je grozno za sve koji još uvijek film žele doživjeti u tišini kino dvorane. Međutim, nakon uvodnih scena filma u dvoranu je ušao djelatnik kina i počeo uvoditi red - svaki pretjerano glasni posjetitelj bio je zamoljen da prestane pričati. Ako je bilo potrebno i nekoliko puta - mlađahni je redar u dvorani ostao čitavim trajanjem filma. Potez za pohvalu bez obzira da li je djelatnik multipleksa odlučio utišati (pre)glasnu publiku na svoju ruku ili je upute dobio od uprave kina (bilo je i vrijeme). Ostaje tek vidjeti hoće li se takva praksa nastaviti u budućnosti ili je riječ o pojedinačnom slučaju. Dosta o publici -  hajdemo sada vidjeti što nudi treća priča o Annabelle




Godine 2013 godine jedno od najugodnijih kino iznenađenja bio je horor "Prizivanja". Redatelj James Wan ("Slagalica strave", "Brzi i žestoki 7", "Aquaman") isporučio je priličnu količinu straha i napetosti temeljenih na istinitoj priči o Loraine i Ed Warren, istražiteljima paranormalnoga. Demonolog i egzorcist Ed i vidovnjakinja Loraine sudjelovali su odnosno istraživali nešto manje od 4000 slučajeva. Bez obzira na veliki uspjeh filma nemoguće je bilo predvidjeti toliki broj horor filmova povezanih s "Prizivanjem". U redu, nastavak nije bio sporan (trojka stiže iduće godine), ali "Prizivanja" su donijela "Časnu", "Prokletstvo tugujuće žene" te serijal "Anabelle" koji je stigao do trećeg filma koji je na programu kino dvorana.
Radnja filma vodi nas u dom Warrenovih - Ed i Loraine donijeli su ukletu lutku u vlastiti dom. U njihovoj kući postoji strogo čuvana soba (barem bi tako trebalo biti) u kojoj čuvaju veliki broj predmeta koji su, poput Annabelle, ukleti i opasni. Ubrzo nakon dolaska Warreni odlaze - u kući ostaje desetogodišnja Judy Warren i bejbisiterica Mary Ellen. Nepromišljeni postupci Mary Ellen oslobađaju Annabelle i ostalu ekipu i borba s duhovima počinje...
Drugi film trilogije bio je superioran prvom - očekivanja od trećeg poglavlja o Annabelle bila su (barem) pristojan horor. To se nije dogodilo - "Annabelle 3" je izvrstan primjer  štancanja nastavaka u kojima nije bitno ispričati zanimljivu priču, prestrašiti gledatelja ili donijeti nešto novo, drugačije u serijal. Važno je snimiti novi nastavak i, na zaslugama prethodnih filmova serijala, ali i "Prizivanja" zaraditi novac na kino blagajnama.



Radnja filma i način na koji su napisani likovi ispunjeni su besmislicama najgore vrste zbog kojih horor žanr prestaje biti strašan i šokantan i pleše na rubu parodije. Mnogi postupci likova kao i detalji u radnji su ono najgore što se može pronaći kod horora čiji je smisao produžetak serijala. Predvidljiva radnja, potpuno nelogični i stupidni postupci protagonista te prikaz ukletih likova koji služe kao uvod u neke nove filmove "Prizivanje" univerzuma glavna su obilježja filma. Nekoliko detalja posebno bode u oči - kako je moguće da iskusni demonolozi ključeve od najopasnije sobe na svijetu ostave na stolu? Onako, na raspolaganju Mary Ellen koja će, pogađate, ključeve iskoristiti. Mary Ellen je jedan od likova koji nevjerojatno nervira tijekom čitavog trajanja filma - ona će u većini slučaja napraviti ono što je potpuno nelogično, suprotno reakcijama normalne tinejdžerice. U redu, trauma koju je preživjela utječe na njene postupke, ali, s obzirom na priču filma postoje i drugi načini...
"Annabelle 3" nastavak je koji služi isključivo kako bi produžio serijal i najavio neke nove horor likove u Prizivanja univerzumu. Film neuvjerljivog zapleta i nezanimljivih likova (izuzetak je tek Jane koju tumači McKenna Grace) ponekad je sličniji horor parodiji nego filmu koji bi trebao preplašiti publiku.

OCJENA: 3

srijeda, 10. srpnja 2019.

ROBERT DE NIRO: DESET ODABRANIH



Napisati o Robertu De Niru nešto što već napisano nije nemoguća je misija. Velikan, jedan od najvećih u povijesti filma u nastupio je u više od 100 filmova i televizijskih serija. Posljednjih je godina De Niro snimio nekoliko filmova koji nisu na razini njegove glumačke reputacije (za nekoliko mjeseci glumca ćemo gledati u "Jokeru"), ali brige nema - veliki je broj briljantnih uloga u kojima smo Roberta De Nira gledali. GOODTALKING Vam donosi izbor 10 odabranih filmova u kojima je De Niro nastupio. Odabrani filmovi su:

1. KUM II



 "I make him offer he don't refuse. Don't worry" - Vito Corleone

Snimiti nastavak koji je jednako vrijedan kao i prvi film nije jednostavno. Rijetki su nastavci uspjeli dotaknuti ili prestići prvi film. Jedan od takvih filmova je "Kum II". Snimiti nastavak filma koji pripada u krug najboljih ostvarenja u povijesti sedme umjetnosti bila je hrabra odluka Francisa Forda Coppole, ali operacija je uspjela. Jedan od ključnih igrača za uspjeh dvojke bio je Robert De Niro. Glumac u nastavku tumači lik kojeg je u prvom filmu interpretirao Marlon Brando - one je mlade Vito Corleone. Pripremajući se za ulogu De Niro je nekoliko mjeseci živio na Siciliji kako bi na licu mjesta upoznao porijeklo Corleonea. Priprema je u potpunosti uspjela - De Niro je briljantan kao mladi Corleone, za ulogu je nagrađen "Oscarom": "Kum 2" jednako je vrijedan kao i prvi film, za mnoge čak i bolji od originala. Uz De Nira za uspjeh nastavka zaslužni su, između ostalih, Al Pacino, John Cazale, Diane Keaton, Talia Shire, Robert Duvall, Coppola i Nino Rota. Pacino i De Niro nose film, ali nemaju niti jednu zajedničku scenu. Teško je bilo predvidjeti da ćemo Pacina i De Nira gledati u istom kadru gledati više od dva desetljeća nakon drugog "Kuma"....


2. VRUĆINA (HEAT) - (1995)



 "A guy told me one time: Don't let yourself get attached to anything you are not willing to walk out in 30 seconds flat if you feel heat around the corner" - Neil McCauley

Zajednička se scena dogodila u "Vrućini" Michaela Manna iz 1995 godine. De Niro je iskusni mozak, lider grupe pljačkaša (u ekipi su Tom Sizemore, Danny Trejo, Val Kilmer i logističar Jon Voight) dok je Pacino detektiv kaotičnog privatnog života koji pokušava uhvatiti McCauleyja (ime lika kojeg tumači De Niro) i ekipu. Između glavnog kriminalca i detektiva razvija se odnos koji bi najbliže mogli nazvati poštovanjem, ali nalaze se na suprotnim stranama zakona. Film u kojem je tanka linija između dobrih i loših, kriminalci imaju svoja pravila koja će morati prekršiti zbog slučajnog suradnika. De Niro uživa u ulozi vođe ekipe. On je organizator, ali brine za privatni život prijatelja. Zna da njegovo vrijeme na ulici prolazi, ali splet okolnosti neće mu dopustiti da zauvijek napusti život pljačkaša. Film u kojem, uz upečatljivi nastup De Nira, možemo vidjeti i vrlo dobra ženska glumačka izdanja (Ashley Judd, Natalie Portman, Amy Brenneman...) te jedan od najboljih gradskih obračuna u povijesti.

3. RAZJARENI BIK (Raging Bull) - (1980)



TRADEMARK: "I'm da boss" - Jake LaMotta

Suradnja Scorsese/De Niro donijela je nekoliko briljantnih filmova. Jedan od njih je "Razjareni bik" koji je De Niru donio Oscara za glavnu ulogu. Jake LaMotta bio je profesionalni boksač, prvak svijeta u poluteškoj kategoriji. Kasnije je LaMotta postao i standup komičar no njegova je životna priča bila daleko od komedije. Boksača koji je agresivnost iz ringa prenosio i na privatni život (ili (zlostavljanje supruge, pretukao je brata zato jer je bio uvjeren da su on i njegova supruga ljubavnici...) De Niro je briljantno interpretirao. LaMotta je prikazan kroz različite faze života no De Niro je izvrstan u svakoj situaciji. U ringu i izvan njega. Kada je "Razjareni bik" u pitanju treba spomenuti i crno bijeli izgled filma koji filmu daje dodatnu autentičnost, montažu filma kao i Pescija te Cathy Moriarty


4. TAKSIST (Taxi Driver) - (1976)


TRADEMARK: "You talking to me ?"

Četiri godine prije "Razjarenog bika" De Niro je nastupio u "Taksistu" Martina Scorseseja. Travis Bickle možda je i najprepoznatljiviji lik u glumčevoj karijeri. Bickle je psihički nestabilan veteran rata u Vijetnamu koji nakon povratka kući postaje taksist. Bickle je (anti)junak koji želi promijeniti stvari - isprva se pokušava politički angažirati, zatim očistiti ološ s ulica. De Niro briljira, tijekom filma doživljava transformacije i snažnom interpretacijom portretira čovjeka koji nema ništa za izgubiti. Film koji je promovirao mlađahnu Jodie Foster i stekao kultni status.

GOODTALKING recenziju filma možete pročitati OVDJE

5. LOVAC NA JELENE (The Deer Hunter) - (1978)



TRADEMARK: "You wanna play games? All right, I'll play your fucking games" - Michael

Ponovo Vijetnam, ponovo De Niro, ali drugačiji od "Taksista". Zapravo, "Lovac na jelene" je film koji zaslužuje mjesto na listi odabranih filmova Meryl Streep, Christophera Walkena, Johna Cazala, redatelja Michaela Cimina... Priča o prijateljstvu skupine Amerikanaca ruskog porijekla čiji se život zauvijek mijenjaju (neki će živote izgubiti) zbog odlaska u Vijetnam, jedan je od najboljih ratnih filmova u povijesti. Točnije riječ je o ratnoj drami čija se radnja odvija na nekoliko lokacija. De Niro je izvrstan u ulozi Michaela (impresivna je njegova transformacija tijekom trajanja filma) - film snažnih emocija, antologijskih scena, nezaboravne glumačke ekipe i sjajne glazbe ("Cavantina" Johna Williamsa)


6. KRALJ KOMEDIJE (The King of Comedy) - (1982)



"Better to be a king for a night than schmuck for a lifetime" - Rupert Pupkin

"Kralj komedije" je Scorsese/De Niro suradnja koja se najmanje spominje. Šteta - riječ je o vrlo dobrom filmu u kojem je De Niro pokazao drugačije glumačko lice. On je Rupert Pupkin stand-up komičar koji je opsjednut uzorom i idolom Jerryjem Langfordom. Kada Langford odbije njegov prijedlog, molbu da nastupi u njegovoj televizijskoj emisiji, Pupkin počinje koristiti drugačije metode kako bi dobio poziv...
De Niro je u "Kralju komedije" pokazao i nerv za komediju, žanr u kojem će kasnije često nastupiti (od zabavnog, uspjelog "Analiziraj ovo" do katastrofalnog nastupa u filmu "Dirty Grandpa"). Film koji uz komediju kombinira i dramu, uz tragove trilera. Odličnog partnera u filmu De Niro je imao u komičarskoj legendi Jerryju Lewisu.

7. BILO JEDNOM U AMERICI



"Let'go for a swimm..." - Noodles

U posljednjem filmu Sergia Leonea, De Niro je Noodles posljednjeg iz skupine kriminalaca koji je sklonište i bijeg pronašao u opijumu. Radnja filma se odigrava u tri različita vremenska razdoblja u kojem su glavni protagonisti mlađahni Židovi koji vremenu postaju ozbiljni igrači svijeta kriminala u New Yorku. "Bilo jednom u Americi" punim sjajem blista u originalnoj verziji koja traje nešto manje od četiri sata (postoji i skraćena verzija iz koje je izbačeno otprilike 90 minuta materijala). Leone je kroz živote kriminalaca, njihove odnose prikazao i američku povijest kroz nekoliko vremenskih razdoblja. Velik film - ne samo zbog dužine trajanja već i zbog De Nira kao i ostalih članova glumačke ekipe (Joe Pesci, James Woods, Jennifer Connelly, James Russo, William Forsythe...)


8. BUĐENJA (Awakenings) - (1990)



Film "Buđenja" iz 1990 godine spojio je Roberta De Nira i Robina Williamsa. De Niro je Leonard Lowe koji je godinama u komi. Dr. Malcolm Sayer dobio je odobrenje za korištenje novog lijeka kojim uspije probuditi Leonarda. Buđenje iz kome tek je početak priče - doktorov novi izazov je upoznati pacijenta sa životom nakon propuštenih godina.
Film redateljice Penny Marshall ("Veliki") počiva na interakciji, odnosu De Nira i Williamsa. Iako su glumci u netipičnim ulogama stvari izvrsno funkcioniraju - "Buđenje" je emotivna i intrigantna priča o odnosu liječnika i pacijenta, novim počecima i buđenju života.

9. DOBRI MOMCI (Goodfellas) - (1990)



"Never rat on your friends and always keep your mouth shut" - Jimmy Conway

Iste godine kada se probudio De Niro se vratio u prirodno mafijaško (na filmu, naravno) okruženje. Scorsese/De Niro/Pesci suradnja rezultirala je filmom "Dobri momci" u kojima je De Niro zapravo sporedna uloga - on je uzor i učitelj Henryja Hilla koji od kada zna za sebe želi postati mafijaš. De Niro odnosno James Conway usmjerava mladog Henryja, govori mu kako nikada ne smije izdati prijatelja, ali baš to se Conwayu i ekipi dogodilo. Punokrvni mafijaški film u kojem je De Niro ukrao svaki kadar u kojem se pojavio.

10. CASINO (1995)



"There are three ways of doing things around here: the wright way, the wrong way and the way I do it. You understand ?" - Sam "Ace" Rothstein

Evo ih ponovo - Scorsese/De Niro/Pesci prema književnom predlošku Nicholasa Pilleggija. Međutim, ovoga puta De Niro je glavni igrač - on je Sam "Ace" Rothstein postavljen za upravitelja kasina u Las Vegasu unatoč činjenici da nije Talijan. Poslovi idu izvrsno, Sam postaje važan igrač sve do trenutka kada u njegov život ulazi fatalna Ginger (jedna od najboljih uloga Sharon Stone). "Casino" je temeljen na istinitoj priči, govori o usponu i padu jedne mafijaške ekipe. De Niro dominira filmom - treba spomenuti i Joea Pescija koji je u Casinu u jednoj od najluđih uloga karijere.


Honorable mentions: Ulice zla (Mean Streets, 1973), Angel Heart (1987), Ponoćna utrka (Midnight run, 1988)....


Clint Eastwood možete pročitati OVDJE
Jack Nicholson - deset odabranih možete pročitati OVDJE
Steven Spielberg - deset odabranih možete pročitati OVDJE


subota, 6. srpnja 2019.

DEADWOOD




AUTOR SERIJE: David Milch
GLAVNE ULOGE: Ian McShane, Timothy Olyphant, Molly Parker, Brad Dourif, John Hawkes, Powers Boothe, Robin Weigert, Anna Gunn, Brian Cox, Sarah Paulson, Keith Carradine
TRAJANJE: 3 sezone, 36 epizoda


"Welcome to fucking Deadwood." - Al Swearengen


Mnogi su ljubitelji filma, posebno oni srednje generacije, filmofilsku karijeru počeli ili svijet filma otkrivali gledajući vesterne. Idealizirane priče u kojima su, često, glavni akteri bili čuvari zakona ili obični kauboji, pravednici koji su uvodili red, branili nevine od odmetnika, indijanaca i ostalih prijetnji. Mitovi Divljeg zapada pretočeni su na film - što je mit bio poznatiji i široj publici bliži to su filmovi bili veći, epskiji s poznatijim glumačkim imenima. Romantika kojom je prikazan Divlji zapad često nije imao uporište u stvarnosti vremena kojeg je prikazivao, ali su filmovi bili popularni iz više razloga. Borba dobrih i loših, epski obračuni, herojski protagonisti netaknuta priroda i mali gradovi kao mjesta radnje glavni su razlozi popularnosti vesterna iz prošlog stoljeća. No, nisu svi vesterni romantizirali i uljepšavali sliku Divljeg zapada. Pojavili su se i antivesterni koji su ponudili drugačiju sliku prošlih vremena. Takav, drugačiji pristup temi može se vidjeti i u televizijskim serijama - jedan od najsuroviji i najvjernijih prikaz Divljeg zapada može se vidjeti "Deadwoodu" premijerno prikazanoj 2004 godine.
Autor serije je David Milch, čovjek živopisne biografije o kojoj bi se mogla snimiti serija. Milch je magistar književnosti (studirao na Yaleu) koji je do početka stoljeća žestoko koristio sve vrste droga  i alkohol. Nakon jedne od LSD seansi Milch je potjeran sa sveučilišta zbog pucanja vatrenim oružjem na policijski automobil (pravi kaubojski čin). Vraćen je Milch ubrzo na Yale, uspio je izbjeći vojnu obavezu i slanje u Vijetnam. Nakon spomenutog incidenta Milch je prestao konzumirati LSD i prešao na heroin koji je autoru prema njegovom priznanju spasio život (?!). Milch je od 2000 godine navodno čist i ne uzima nikakve opijate - prethodne rečenice opisuju tek detalj, mali dio burne životne priče autora "Deadwooda". Zapravo, s obzirom na biografiju Milch bi se dobro snašao kao stanovnik "Deadwooda" - nije uzalud nekoliko godina proučavao povijesno razdoblje koje je opisao u seriji.



Početak serije, prva epizoda (redatelj pilota je Walter Hill koji je režirao, između ostalih, "Ratnike podzemlja", "Vatrene ulice", "Južnjačku utjehu" i manje poznati vestern "Divlji Bill" koji je glavnim protagonistima povezan sa serijom) u prvim minutama udara u glavu - negdje u Montani, godine 1876, šerif Seth Bullock i njegovi su pomoćnici na mukama. Trebaju obraniti zatvorenika od rulje koja želi brzu i brutalnu presudu ("Rio Bravo"?). Bullock ne dopušta ubojstvo zatvorenika već sam preuzima ulogu krvnika - objesit će šerif zatvorenika ispred zatvora, podnijeti ostavku i krenuti u društvu Sol Stara prema Deadwoodu u potrazi za boljim životom.
Zašto baš Deadwood? Naselje je smješteno u podnožju Crnih planina Južne Dakote (Black Hills) gdje je pronađeno zlato. Velika nalazišta zlata. Ljudi različitih namjera i planova dolaze u Deadwood kako bi zaradili, bolje živjeli, zaradili ili preživjeli (na legalan ili ilegalan način). Dolaskom u Deadwood Sol i Bullock shvaćaju da živjeti i preživjeti neće biti jednostavno - Milch pred gledatelja donosi prikaz Divljeg zapada koji je u potpunoj suprotnosti s romantikom i idealiziranim prikazom spomenutim na početku teksta.
Deadwood je grad u kojem vlada anarhija, preživljavanje i pravila koja određuju, provode lokalni moćnici poput Ala Swearengena (takvo je stanje u prvoj sezoni, kako epizode odmiču stvari se mijenjaju, ali o tome nešto kasnije). Mjesto u kojem ljudi umiru od boginja - naselje u kojem dominiraju kocka, prostitucija, alkohol i drugi opijati. Grad je prepun ljudi koji su došli ostvariti snove i preživjeti. Nesuglasice i problemi za kartaškim stolom često se rješavaju metkom, leševi su gozba svinjama. Kada se dogodi ubojstvo u okolici naselja optužuju se Indijanci koji, pogađate, nemaju veze sa zločinom. Uz sve navedeno Deadwood je sagrađen na otetoj zemlji Indijanaca. Milch demistificira američku povijest i udara u glavu. Bez kompromisa.



Blato. Blato se može vidjeti u svakoj epizodi serije. Ne, nije kaljuža na, hm, ulicama Deadwooda tek detalj davnih vremena u kojima je infrastruktura naselja bila skromna ili uopće nije postojala. Blato je metafora za mjesto u kojem većina stanovnika živi bez moralnih, poslovnih ili bilo kakvih drugih pravila. Blato na ulicama jednaka je kaljuži ljudskih života i ponašanja. Takav je život u Deadwoodu - prilagodi se ili odlazi.
Potpuna anarhija prisutna je u Deadwoodu tijekom prve sezone - kako epizode odmiču tako se stvari polako mijenjaju. "Deadwood", između ostalog, prikazuje rođenje jedne nacije. Amerike kakvu poznajemo danas.
Ono što je danas dolar u Deadwoodu je zlato. Pronaći zlatnu žilu ili, barem, isprati nekoliko komadića glavna je motivacija mnogih koju su stigli u Deadwood. Zlato, trgovina i zarada su iznad etničkih razlika (stanovništva Deadwooda dolazi sa svih strana svijeta).
Stanovnici Deadwooda koje nije uhvatila zlatna groznica poduzetnici su, trgovci ili ugostitelji. Oni su pioniri kapitalizma. U Deadwoodu možemo vidjeti i začetke politike (izbor prvog gradonačelnika kao i njegovih pomoćnika natopljen je crnim humorom) te prvi pokušaji provođenja zakona (dolaskom zakona i politike u Deadwood stiže i korupcija).
Autor serije u nekoliko je intervjua izjavio kako je većina stvari prikazanih u seriji povijesno točna te kako je nastojao rekonstruirati istinu, ali nekim je detaljima dodao i vlastitu interpretaciju. Uvjerljivost i autentičnost serije ne odnosi se isključivo na priču i sudbinu likova već i na scenografiju i kostimografiju. U seriji su rekonstruirane sudbine stvarnih povijesnih likova poput Divljeg Billa Hickoka i Calamity Jane. Velika je šteta da vrlo dobri Keith Carradine u ulozi Divljeg Billa nije dobio više epizoda - izvrsna je i Robin Weigert kao Calamity Jane koja je rijetko trijezna, ali je zapravo pozitivan lik.


"Deadwood" nema snažnog glavnog protagonista poput Tonyja Soprana ili Waltera White. Stvari su postavljene slično kao u "Žici" - u prvom planu je više likova koji, ovisno o razvoju događaja i situaciji u naselju, mijenjaju kao glavni akteri priče. Ipak, prvi među jednakima su Seth Bullock i Al Swearengen. Bullock i Al su suprotnosti - Bullock je najbliže časnom čovjeku s Divljeg Zapada, šerif koji od funkcije šerifa nikako ne može pobjeći. Al je vlasnik saluna i bordela, gospodar života i smrti - čovjek koji je neformalni vladar Deadwooda. On će učiniti sve kako bi poslovanje funkcioniralo na pravi način. Zarada ne smije doći u pitanje. Iako su različiti, Miltch izbjegava jednostavnu dobar/loš karakterizaciju - npr. kada izbije epidemija boginja Al će poslati ljude po cjepivo dok je Bullock rastrgan u ljubavnom trokutu, lojalnosti prema ženi mrtvog prijatelja i strast prema Molly koja je postala udovica. Muž je poginuo u sumnjivim okolnostima. Upravo onako kako se često umire u Deadwoodu.


Vrhunska glumačke izvedbe jedan su do razloga uspjeha serija. U prvom planu je briljantni Ian McShane kao Al Swearengen i Timothy Olyphant kao Bullock. Međutim oni nisu jedini - izvrsni su Brad Douriff u ulozi doktora Cochrana te Powers Boothe kao Cy Tolliver, konkurencija Alu i njegovom salunu. U jednoj od glavnih ženskih uloga nastupa Anna Gunn poznata kao gospođa White u seriji "Breaking Bad".
Planirane četiri sezone "Deadwooda" nisu se ostvarile - serije je završena nakon treće sezone i tek je ove godine dobila nastavak, ali u filmskoj formi. Bez obzira na sezonu manje od planirane serija autora Davida Milcha surova je i sirov, često i bolno realističan prikaz Divljeg zapada i rođenja jedne nacije. Serija koja je, velikim dijelom, utemeljena na stvarnim činjenicama (rezultat višegodišnjeg autorova istraživanja) demistificira i raskrinkava američke mitove i legende. Brutalan prikaz Divljeg zapada začinjen je izvrsnim glumačkim izvedbama, crnim humorom i borbom za preživljavanjem na mjestu gdje pravila i zakon ne postoje.


Sve epizode televizijske serije "Deadwood" možete pogledati na video streaming usluzi HBO GO

četvrtak, 4. srpnja 2019.

SPIDER-MAN: DALEKO OD KUĆE



REDATELJ: Jon Watts
GLAVNE ULOGE: Tom Holland, Samuel L. Jackson, Samuel L. Jackson, Jake Gyllenhaal, Marisa Tomei, John Favreau
NAZIV ORIGINALA: Spider-Man: Far From Home
TRAJANJE: 129 minuta

"Ne želite sudjelovati u ovome." - Quentin Beck/Mysterio

Splet okolnosti donio je rijetko viđenu najavu za novu filmsku priču o Peteru Parkeru. U želji da prestigne "Avatara" na vrhu liste filmova s najvećom zaradom u povijesti završnica se Osvetnika ponovo vratila u kino dvorane. Više od 2.7 milijarde dolara zarade na svjetskim kino blagajnama Disney/Marvel grabežljivcima nije bilo dovoljno pa su odlučili vratiti film u kino dvorane u nekoliko iznenađenja za obožavatelje. Međutim, lov na rekord i nova produžena verzija pretvorili su se u prilično promašenu misiju koja je obožavateljima pokušala (nekima i uspjela) prodati maglu. Dodatnih nekoliko minuta produžene verzije ne donose ništa spektakularno - u redu, lijepo je vidjeti posvetu pokojnom ocu Marvela Stanu Leeju, ali sve ostalo je za brzi zaborav. Zapravo, neki detalji će ostati u trajnom sjećanju - produžena verzija, između ostalih, sadrži poruku redatelja Russoa i izbačenu scenu u kojoj možemo vidjeti Hulka. Upravo je scena s Hulkom privukla mnoge u kino, ali radi se o tehnički nedovršenoj sceni koja izgleda kao da je pobjegla iz davne filmske prošlosti. Tako je priča o lovu na Avatara i spektakularnim dodacima ispala potpuno razočaranje za većinu obožavatelja Osvetnika. Da, produžena verzija sadrži i scenu iz novog Spider-Mana - još jedan promašaj. Tjednima se vrte traileri i najave za novi Spider-Man film - jedna scena ništa promijeniti neće jer novi je film o Peteru Parkeru stigao u svjetske kino dvorane.



"Daleko od kuće" radnjom se nastavlja na "Završnicu" - Tony Stark je herojski poginuo, Steve Rogers je otišao sa štitom, nema više Natashe Romanoff - preživjeli članovi ekipe Osvetnika rasuti su širom svemira. Jedan od njih, Peter Parker, treba i želi predah od superjunačkog života i sprema se, sa školskim prijateljima, na ljetni odmor u Europu. Prije polaska Parkera pokušava kontaktirati Nick Fury, ali superjunak je odlučan da u Europu putuje kao Piter Parker, ali ne kao Spider-Man. Međutim, pobjeći od superjunačke sudbine nije jednostavno - već na prvoj stanici odmora Peter mora postati Spider-Man. Svijet je u opasnosti od misterioznih, moćnih Elementala koji dolaze iz paralelnog svijeta. Iz tog svijeta stigao je i Quentin Beck poznatiji kao Mysterio - zajedno sa Spidermanom pokušat će zaustaviti Elementale....
Teško je razumjeti toliku opsjednutost redatelja i čitave ekipe filma Tonyjem Starkom. U redu, Iron Man je mnogima najdraži član Osvetnika (ne samo zbog herojskog čina u "Završnici", era Marvela koja traje počela je filmom o Starku - na kraju priče riječ je o superjunaku koji je bio mentor Petera Parkera, ali "Daleko od kuće" ne može zaboraviti Starka, odnosno činjenicu da je Iron Man prošlost. Nekoliko uvodnih posveta dobro funkcionira no kako film odmiče glavni protagonisti žele ili bi, kako redatelj sugerira, trebali postati novi Iron Man. Spider-Man je i više nego dovoljno zanimljiv te kompleksan lik kojeg ne treba toliko opterećivati Starkom i odnosom s Iron Manom. "Daleko od kuće" u nekim trenucima izgleda kao ogromna posveta liku kojeg više nema u filmu koji označava novo poglavlje priče o popularnim superjunacima (zaplet odnosno radnja također su snažno povezani sa Starkom). S obzirom na rasplet filma i scene nakon završetka čini se da će se Spider-Man osloboditi Starka u idućem filmu. Ili filmovima.



Nakon događaja u "Završnici" Parker se mora više posvetiti i još većom odgovornošću nositi sa superjunačkom sudbinom. Osvetnici su izgubili najvažnije članove, neki su nedostupni, neki su daleko od Zemlje. Tinejdžer mora nastaviti bitku protiv opasnosti koje prijete i dolazi u situacije koje nisu lagane. Kako veliku moć i veliku odgovornost pomiriti s tinejdžerskim životom, osjećajima prema MJ i željom da u pojedinim trenucima ostane samo tinejdžer. Običan učenik koji se druži s vršnjacima. Iskušenja koja su pred Parkerom nisu jednostavna i lagana i Spider-Man ima, kao i većina pravih, zanimljivih superjunaka, problem kako se pomiriti s vlastitim identitetom.
"Daleko od prošlosti" sadrži nekoliko obrata, poigrava se s gledateljevom percepcijom filma. Ako Vam se čini da se Nick Fury i Maria Hill ponašaju čudno i drugačije - u pravu ste. Nećete saznati zašto do završetka filma. O drugim iznenađenjima pisati neću jer bi mogli otkriti previše o radnji tek napomena da ona nisu nevažna kako za radnju ovog filma tako i za budućnost Spider-Mana.
Redatelj Watts poigrava se s virtualnom stvarnošću, lažnim vijestima - istini za koju nije važno da li je stvarno istina već je istina ono što mediji serviraju kao istinu. Iluzija stvarnosti nije detaljnije razrađena, ali tako nešto se i nije očekivalo - poveznica između izmišljenog, superjunačkog svijeta i naše realnosti lako se može prepoznati.


Radnja filma, većinom, je smještena izvan SAD-a. Venecija, London, Prag...neki su od gradova, lokacija na kojima se odvija priča filma. Većina akcijskih scena događa se u gradovima, ali problema nema - efekti svih vrsta kao i CGI na visokoj su razini. Primjedba može biti tek pretjerano trajanje nekih akcijskih vratolomija, ali to je ipak tek sporedna pojava...
Glumačka ekipa više- manje je poznata. Redatelj je iskoristio glumce odnosno odnose između likova koje tumače kako bi uravnotežio film i učinio ga zabavom za sve generacije. Tom Holland, Zendaya (glumicu je zanimljivo gledati u ulozi koja je potpuno drugačija od nastupa u seriji "Euforija") i Jacob Batalon u ulozi Parkerova prijatelja Neda zaduženi su za mlađu filmsku publiku dok su npr. John Favreau i Marisa Tomei (teta May izgleda...ma vidjet ćete i sami) bliži zrelijoj publici. Ne treba zaboraviti Cobie Smulders i Samuela L. Jacksona koji su malo čudni te Gyllenhaala u ulozi Mysteria. Gyllenhaal je odradio pristojan posao, ali daleko od njegovih najboljih glumačkih izdanja.
"Daleko od kuće" najavljen je kao završetak stare i početak nove faze Marvel filmova. Nova faza je počela, ali i dalje je pod snažnim utjecajem starih protagonista i događaja iz "Završnice". Toliko snažnim da se ponekad ne može definirati da li je riječ o in memoriam filmu o Tonyju Starku ili priči o (novom) Spider-manu. Ipak, film je dovoljno zabavan i atraktivan za prolaznu ocjenu - Peter Parker je na velikim iskušenjima koja će se, s obzirom na detalje iz scene nakon završetka filma nastaviti. U nekom novom poglavlju priče o Spider-Manu gdje će Peter Parker morati pokazati da je postao jedan od najvažnijih Osvetnika....

OCJENA: 7

subota, 29. lipnja 2019.

HOTEL MUMBAI



REDATELJ: Anthony Maras
GLAVNE ULOGE: Dev Patel, Armie Hammer, Jason Isaacs, Nazanin Boniadi, Amandep Singh
TRAJANJE: 123 minute

"Ovo je samo hotel."
"Izgleda poput raja."


Krajem studenog 2008 godine (točan datum je 26.11) Indija je bila meta stravičnog terorističkog napada. U indijskom velegradu Mumbaiju (bivši Bombay), gradu od nešto manje od 13 milijuna stanovnika - s predgrađem broj stanovnika penje se na gotovo 20 milijuna (podaci o broju stanovnika preuzeti s Wikipedije) teroristi iz Pakistana koordiniranom su i dugo planiranom akcijom napali 12 ciljeva. Teroristički napadi trajali su nešto manje od tri dana - 165 ljudi je poginulo, 9 je napadača ubijeno i više od 300 ljudi je ranjeno. Indijskim je vlastima trebalo gotovo tri dana (!!!) da zaustave teroriste. Stravičan je napad dodatno zategnuo odnose Indije i Pakistana - dio političkih krugova iz Indije tvrdilo je da iza napada stoji politički vrh Pakistana. Teške optužbe nikada nisu dokazane - službeni je Pakistan osudio napad i ponudio pomoć u istrazi.
Jedna od meta terorističkih napada bio je superluksuzni "Taj" hotel "(punim imenom "The Taj Mahal Palace Hotel"). Napad na hotel i borbu gostiju i osoblja hotela za život u redateljskom prvijencu rekonstruirao je australski filmaš Anthony Maras.
Danima su redatelj Maras i scenarist filma John Collee istraživali detalje oko napada, rekonstruirali događaje (prije svega one u Taj Hotelu) kako bi što uvjerljivije prikazali događaje tijekom napada. Najpotresnije detalje saznali su Maras i Collee u razgovorima s onima koji su napad preživjeli. Maras je, prema vlastitim izjavama, ključne stvari za realizaciju filma saznao od svjedoka koji su preživjeli nepisiv teror. O kojim je ključnim stvarima riječ nije precizirao, ali je redatelj uspio snimiti film koji izvrsno funkcionira na dvije razine - prvi je rekonstrukcija događaja u hotelu (više) i čitavom Mumbaiju (manje) te kao napet i brutalan akcijski triler.



Redatelj ne ide u širinu, ne gubi vrijeme - uvodne scene prikazuju dolazak terorista u Mumbai te gledatelja upoznaju s glavnim protagonistima, gostima i osobljem hotela. Nesretna će sudbina na istom mjestu spojiti rastresenog oca i hotelskog zaposlenika Arjuna ( Arjun je zaboravio cipelu za posao), bračni par s djetetom koji odsjeda u superluksuznom apartmanu (voda za kupanje mora biti na strogo određenoj temperaturi), ruskog vojnog veterana i obavještajca, par koji je izbjegao jedan teroristički napad da bi se vrlo brzo našao usred novog te mnoge druge protagoniste koji će se naći na udaru terorista iz Pakistana.
Maras je stvorio iznimno napeto, šokantno i brutalno filmsko iskustvo. Napetost je prisutna čitavim trajanjem filma - protagonisti koje smo upoznali u prvim minutama filma iznenada postaju lovina u hotelu Taj koji, kako se tijekom filma spominje, izgleda kao raj. Hotel u kojem se pazi na svaku sitnicu kako bi gost bio zadovoljan - osoblje fanatično želi ugoditi gostima u samo nekoliko minuta postaje stratište, mjesto masakra u kojem stradaju svi koji su se našli na nišanu terorista. Sudbinu likova koje smo upoznali ne znamo do samog završetka filma - neki će poginuti, neki preživjeti s vječnim traumama zbog događaja u hotelu Taj.


Film potresno, istodobno i uvjerljivo prikazuje reakcije napadnutih u hotelu - gledamo paniku, strah, ali i želja da se pomogne te instinkt za preživljavanjem. Osoblje hotela koje u svakom trenutku želi biti na raspolaganju gostima na isti način se ponaša i nakon napada. Iako su neki od njih mogli izaći i spasiti se (pojedinci su otišli, ali suditi im se, s obzirom na okolnosti, ne može) oni pokušavaju pomoći. Pokušaj pomoći neke će koštati života - njihovi su postupci hrabri i motivirani empatijom prema drugim ljudima, gostima i privrženošću poslu, hotelu "Taj". Bez obzira tko su ljudi kojima pomažu. Za razliku od fanatika koji su stigli u hotel i tamo donijeli smrt.
Napadači su okupljeni i pripremljeni za napad pod okriljem islamske terorističke organizacije iz Pakistana. Maras je ubijanje prikazao bez skrivanja i ublažavanja nasilja. Zastrašujuća je lakoća i žestina kojom teroristi ubijaju - tek jedan slučaj pokazuje određenu sumnju u brutalno ubijanje i njihovu misiju. Obrazac indoktrinacije i obuke dobro je poznat - riječ je o mladim ljudima gotovo dječacima kojima su oni koji ubijaju krivi za sve. Žrtve su u njihovim očima potpuno dehumanizirane (jer povijest čovječanstva je pokazala da je čovjeka koji nije čovjek lakše ubiti) i sve što rade ima snažan religijski utjecaj (bez obzir što su na drugoj strani i ljudi iste vjere). Ono što je najupečatljivije su organizatori napada - masakrom upravljaju iz Pakistana (nikada nisu otkriveni) s pristojne udaljenosti, na sigurnom. Oni neće ništa riskirati i slijediti ideje odnosno viši cilj nego će poslati klince koje su izabrali i regrutirali. Poslali ih da ubijaju bez milosti.
Iako je većina radnje fokusirana na događaje u hotelu "Taj" u filmu se mogu vidjeti detalji ostalih napada na Mumbai. Nevjerojatna je tromost i sporost indijskih vlasti - sati su prolazili, slabo organizirana lokalna policija bila je nemoćna dok su ozbiljnije snage na mjesto događaja došle kasno. Za mnoge prekasno.



Protagonisti filma dolaze iz čitavog svijeta - upravo je takva i vlasnička struktura filma. U realizaciji filma sudjelovalo je nekoliko filmskih kompanija - film redatelja Anthonyja Marasa je indijsko-australska koprodukcija uz potporu američkih investitora.
"Hotel Mumbai" potresna je i brutalna rekonstrukcija terorističkog napada na hotel "Taj" i grad Mumbai u Indiji 2008 godine. Film koji gledatelja suočava s užasima terorizma kakav je prisutan u čitavom svijetu u posljednjem desetljeću. "Hotel Mumbai" slika je užasa i smrti, ali i nade zbog ljudi koji su u najtežim trenucima spremni pomoći i podnijeti žrtvu.

OCJENA: 8

utorak, 25. lipnja 2019.

ANNA



REDATELJ: Luc Besson
GLAVNE ULOGE: Sasha Luss, Cilian Murphy, Luke Evans, Helen Mirren, Lera Abova
TRAJANJE: 119 minuta

"Želim slobodu." - Anna

Velika je očekivanja Luc Besson ("Nikita", "Leon", "Veliko plavetnilo") imao od ekranizacije grafičke novele "Valerian i grad tisuću planeta". Desetljećima je redatelj tražio način kako ekranizirati omiljeni strip. Glavni razlozi dugogodišnjem čekanju bili su tehnički (kako maštoviti svijet stripa uvjerljivo prenijeti na film) i financijski. Konačno, 2017 Besson je uspio - snimljen je najskuplji europski film u povijesti, većim dijelom realiziran novcem redateljeve filmske kuće "EuropaCorp". Velike ambicije pretvorene su u veliko razočaranje - "Valerian i grad tisuću planeta" slabo je prošao u svjetskim kinima i neki su prognozirali teška vremena za "EuropaCorp". No, Besson ide dalje - u pripremi, planovima ima veliki broj filmova (neke će režirati, neke producirati, za neke piše scenarij) od kojih su najzanimljivija tri film u kojem glavnu riječ vode žene. Dva su nastavka - "Colombiana" i "Lucy" dobit će nastavke. Hoće li se Zoe Saldana i Scarlett Johansson pojaviti u nastavcima još uvijek je nepoznato - prije Lucy i Cataleye stigla je Anna - prva iz Bessonove trilogije filmova o opakim ženama. 
Zaplet filma nemoguće je objasniti u nekoliko rečenica - radnja nije linearna, priča skače iz godine u godinu (radnja se proteže od 1985 godine do početka devedesetih godina prošlog stoljeća - vrijeme kada je Besson snimio najbolje filmove), radnja ponekad ubrzava, zatim se vraća unazad kako bi redatelj detaljnije objasnio događaje i likove. Kreativni nered stvoren stalnim promjenama u vremenu radnje ima određenih problema, ali većinom funkcionira. U nekim dijelovima je radnja i previše nategnuta s previše obrata, ali s obzirom na priču glavne (anti)junakinje takav pristup ima smisla. Neizvjesnost, borba i nesigurnost prati Annin životni put i sudbinu. Gledatelj može očekivati neočekivano. Film se prati sa zanimanjem, nema velikih praznina. 




U dijelovima "Anna" podsjeća na kombinaciju "Nikite", "Atomske plavuše" (jer ova je plavuša također atomska) i "Crvenog vrabca" - mnogi kritičari zbog sličnosti s navedenim filmovima razapinju film, ali "Anna" nije kopija - Besson je donio dovoljno novih detalja da se ne može govoriti o potpunoj kopiji. Upravo je od "Crvenog vrabca" Besson posudio (namjerno ili ne, sasvim je svejedno) detalj koji strašno iritira i potpuno je promašen. Ponovo je sovjetska odnosno ruska obavještajna služba prikazana kao arhaična i tehnički potpuno zaostala. Neuvjerljivo za špijunski triler s akcijskim potpisom izgleda ured prvog čovjeka ruske obavještajne službe u kojem, pored laptopa, stoji crveni telefon proizveden prije 50-60 godina. Bizarna je scena u kojoj nema grijanja u uredu šefice ruske obavještajne službe. Besson ima problema s godinama svjetskih sukoba (nije prvi puta da je Besson površan), ali dosta o lošim stvarima. "Anna" je film zbog kojeg vrijedi platiti kino ulaznicu.
Nikada nemoj vjerovati muškarcu, vjeruj samo sebi - savjet je koji će Anna dobiti od šefice i mentorice Olge (Olga je, ako uzmemo odnos prema Anni, gora od svih muškaraca koje možemo vidjeti u filmu) . Rečenica koje naglašava ionako prisutnu feminističku crtu filma. Osim što je akcijska junakinja, Anna ima tragičnu sudbinu. Spletom okolnosti počela je ubijati, baviti se špijunskim poslom. Dobar izbor s obzirom na njen tadašnji život, ali pristanak na špijunski život zapravo je ugovor s Vragom od kojeg ne može živa pobjeći. Navedenim detaljima Anna nije svedena tek na običnu akcijsku junakinju.  No, Anna ima plan i pokušat će sve da se istrgne iz ralja obavještajne zvijeri ...


Zanimljivu je podjelu uloga napravio Besson. Za sporedne glumce angažirao je dobro nam poznata imena poput Helen Mirren, Ciliana Murphyja i Lukea Evansa dok je u prvi plan postavio glumački neiskusnu Sachu Luss. Ruska manekenka i model, bivša balerina (ima nešto metafilmski kada je nastup Sache u Bessonovu filmu) prvi je put na filmu nastupila upravo u "Valerianu". Glumačko neiskustvo ruskog modela, nije nikakav problem - Sacha Luss je vrlo dobar izbor za ulogu Anne. Svaki kadar i kut kamere otkriva Bessononovu opsesiju Sachom čiji seksepil pršti filmskim platnom. Sacha se vrlo dobro snalazi u akcijskim scenama (obračun u restoranu najbolji je akcijski dio filma) i može se reći da je pravi izbor za Annu. Za razliku od Helen Mirren koju se rijetko može vidjeti u ovako lošem izdanju. Glavni razlog je u načinu na koji je lik Olge napisan - uklapa se u prethodno spomenuti prikaz rusko-sovjetske obavještajne službe.
Najbolji redateljski dani Luca Bessona vjerojatno se neće ponoviti, ali nakon serije slabijih izdanja francuski filmaš pokazuje da još uvijek može ugodno iznenaditi. Akcijsko- špijunski triler "Anna" najbolje to dokazuje.

OCJENA: 7

nedjelja, 23. lipnja 2019.

RESERVOIR DOGS



REDATELJ: Quentin Tarantino
GLAVNE ULOGE: Harvey Keitel, Steve Buscemi, Michael Madsen, Tim Roth, Lawrence Tierney, Chris Penn
TRAJANJE: 99 minuta
GODINA: PROIZVODNJE: 1992


Prijelomni trenutak karijere Quentina Tarantina dogodio se 1994 godine (najvažniji kada je riječ o popularnosti američkog filmaša, uspjeha kod šire filmske publike) kada je izašao treći dugometražni film bivšeg videotekara. "Pakleni šund" (Pulp Fiction) je ostvario sve što film ostvariti može - osvojio je publiku, kritike su, većinom, pisale hvalospjeve Tarantinu. "Pakleni šund" je, unatoč "R" predikatu, postao blockbuster ostvario izvrsne rezultate na kino blagajnama te osvojio mnoge nagrade (najpoznatije su "Zlatna palma" iz Cannesa i "Oscar za najbolji scenarij). Uz sve navedeno treći film directed by Quentin Tarantino usmjerio je pažnju ljubitelja filma na "Reservoir Dogs" iliti "Pse iz Rezervoara" prethodni, prvi autorov film (zapravo "Reservoir Dogs" je drugi dugometražni film - prvi je bio rijetko spominjani amaterski pokušaj "My Best Friend's Birthday" snimljen za 5000 dolara) tada manje poznat Tarantinov film koji je za mnoge najbolje što je američki filmaš snimio u dosadašnjoj karijeri
Zaplet filma kaže ovako - Joe Cabot iskusni je kriminalac koji je isplanirao pljačku dijamanata. Okupio je Cabot šestoricu kriminalaca za pljačku. Oni se međusobno ne poznaju, dobili su umjetnička imena - svaki od njih ima boju za raspoznavanje (Mr. White, Mr. Blonde itd,itd). Pljačka krene u krivom smjeru, banda je razbijena i okupljaju se u napuštenom skladištu na kraju grada. Tamo će psi morati otkriti što se dogodilo tijekom pljačke, zašto ima mrtvih i ranjenih te saznati postoji li među njima doušnik. Krtica. Policajac.



Lawrence Bender, producent filma i Tarantinov prijatelj iz videotekarskih dana (kasnije će Bender i Tarantino zajedno osvojiti nagradu za scenarij "Paklenog šunda) izjavio je kako je scenarij filma Tarantino napisao za manje od mjesec dana. Snimanje je trajalo 35 dana - između scenarija i snimanja dogodio se susret koji je promijenio sudbinu filma, možda i čitave karijere Quentina Tarantina.
Realizacija filma bila je zamišljena kao ultra niskobudžetni film u kojem bi glumili Tarantino, Bender i njihovi prijatelji i poznanici. Tridesetak tisuća dolara bio je predviđeni budžet filma sve do trenutka kada je Harvey Keitel ponudio pomoć, ne samo glumačku. Keitel je ponudio pomoć na skupljanju novaca za film (kasnije potpisan kao jedan od producenata filma) i budžet je podignut na otprilike 1.5 milijuna dolara. Keitelova podrška u realizaciji projekta nije imala samo novčanu vrijednost - interes glumaca naglo je porastao nakon vijesti da je Harvey Keitel podržao projekt. Tarantino je dobio snažan vjetar u leđa i snimanje je moglo početi...
Prepričavati radnju, događaje sa snimanja i detalje povezane uz realizaciju filma ovaj bi tekst učinilo iznimno opširnim. Umjesto toga, spomenut ću nekoliko detalja koji su (p)ostali zaštitni znakovi Tarantinove karijere i zbog kojih "Reservoir Dogs" važan film - za mnoge najbolji u filmografiji Quentina Tarantina.



POSVETE, POSUĐIVANJE ili REFERENCE

Dovoljan je pogled na modni izričaj glavnih protagonista filma kako bi se zaključilo da je "Blues Brothers" imao utjecaja na "Reservoir Dogs". "Braća Blues" nije jedini film koji možemo pronaći gledajući "Reservoir Dogs" - najviše je, što se radnje tiče, Tarantino koristio film "Lung foo fung wan" hongkonškog majstora Ringa Lama u kojem glavnu ulogu tumači Chow Yun-Fat (preporuka za gledanje ako film pogledali niste). Posudio je Tarantino više ideja iz Lamova filma, ali dodao je i više nego dovoljno vlastitog filmaškog nerva kako bi "Psi iz rezervoara" ostali autorski film prepoznatljiva Tarantinova rukopisa. Iako je Tarantino ponekad na meti kritičara kao plagijator to su tek pucnji u prazno. Riječ je o filmofilu koji je inspiriran mnogim autorima, posuđuje određene detalje, ali svakom projektu daje vlastiti redateljsko- scenaristički rukopis. 


ODABIR GLUMACA 

Harvey Keitel je omogućio Tarantinu odabir odlične glumačke ekipe (većina njih je pristala nastupiti u filmu ispod cijene s obzirom na skroman budžet filma). Glumci su odradili izvrstan posao (izuzetak je upravo Tarantino koji je vrhunski redatelj, ali glumačke bi izazove trebao izbjegavati) i mnogi od njih će u godinama, desetljećima nakon "Reservoir Dogsa" ponovo nastupiti u redateljevim filmovima. Uspostavljena je suradnja koja pokazuje koliko Tarantino izvrstan u odabiru glumaca. Michael Madsen je u razgovorima nakon filma više puta istaknuo kako će mu uloga u filmu ostati uklesana na grobu jer ga svi prepoznaju kao Mr. Blondea (ili Vica Vege, brata Vincenta iz "Paklenog šunda"). Tarantino je nakon "Reservoir Dogsa" nastavio izvrsno pogađati odnosno birati glumce za svoje filmove. Uskrsnuo je karijeru Johna Travolte (Vincent Vega u "Paklenom šundu"), promovirao Christopha Waltza u "Nemilosrdnim gadovima" i "Odbjeglom Djangu" itd, itd. No, uspjeh ovog filma važan je zato što je omogućio Tarantinu da angažira bilo kojeg glumca iz Hollywooda bez obzira na budžet filma.

DIJALOZI

Početak filma pokazuje koliko Tarantino može biti verbalno brutalan i provokativan, ali istodobno zabavan i originalan. U uvodu filma slušamo priču o Madonni i značenju teksta hita "Like A Virgin" te značenje napojnica za život konobarica/konobara. Dijalozi i monolozi pršte energijom i posebnim stilom. Iako je Tarantino provokativan osobe koje su teme njegovih filmskih rasprava nisu mu zamjerila. Primjer je Madonna koja se nije složila s interpretacijom teksta, ali je postala obožavateljica filma. Izvrsno napisani dijalozi nastavili su se u idućim redateljsko-scenarističkim projektima Quentina Tarantina - u filmskim godinama kada su mnoge filmove progutali efekti svih vrsta Tarantino je u prvi plan stavio dijaloge, likove i priču filma.


NASILJE

"Reservoir Dogs" nasilan je i krvav film. Od uvodnih minuta filma kada Mr. Orange krvari na zadnjem sjedištu automobila (isti će lik krvariti čitav film) do brutalnog mučenja policajca "Reservoir Dogs" je natopljen krvlju i eksplicitnim prikazom nasilja. Nasilje Tarantino ne skriva i krvave scene imaju smisla - okorjeli kriminalci i pljačka dragulja koja je otišla u krivom smjeru ne može završiti drugačije nego krvavo. Tijekom čitave karijere autora će prozivati zbog nasilja, ali on će odmahivati rukom uz odgovor kako on nasilje nije izmislio niti ga odobrava već ga prikazuje u najbrutalnijem obliku jer. "Reservoir Dogs" je uvod za žešće i brutalnije scene koje se mogu vidjeti u idućim Tarantinovim projektima (npr. obračun Mlade i desetaka neprijatelja u prvom "Kill Bill" filmu).


GLAZBA ili SOUNDTRACK

Kao i svi Tarantinovi filmovi tako i "Reservoir Dogs" ima izvrstan soundtrack. Nevjerojatna je lakoća i uvjerljivost s kojom autor bira i pogađa pravu glazbu (pjesmu) za određeni trenutak filma. U dogsima možemo čuti, između ostalih, "Little Green Bag" (George Baker Selection), "Stuck in the Middle of You" (Steelers Wheel - glazbena podloga u trenucima mučenja policajca) i "Hooked on a Feeling" ("Bjorn Skifs" - pjesma se nalazi i na soundtracku filma "Čuvari galaksije"). Osim što izvrsno spaja pjesmu sa scenom filma, Tarantino briše prašinu s pjesama, glazbe koja je zaboravljena, ali vrijedna slušanja. Dokaz tome je "Bring Little Loving" Los Bravosa koju možemo čuti u traileru za "Bilo jednom u Hollywoodu".




Rečenice koje ste pročitali tek su dio priče o "Psima iz Rezervoara" i Quentinu Tarantinu. Neki kritičari i dalje omalovažavaju Tarantina i njegovu filmografiju on ide dalje -  nakon premijere filma "Bilo jednom u Hollywoodu" u Cannesu američki je filmaš doživio standing ovation u trajanju od nekoliko minuta (snimka se može pronaći na You Tubeu). "Bilo jednom u Hollywoodu" uskoro stiže u svjetska kina - novi (ne i posljednji) projekt velike filmske karijere koja je počela početkom devedesetih godina prošlog stoljeća filmom "Reservoir Dogs".


četvrtak, 20. lipnja 2019.

LJUDI U CRNOM: GLOBALNA PRIJETNJA



REDATELJ: F. Gary Gray
GLAVNE ULOGE: Chris Hemsworth, Tessa Thompson, Liam Neeson, Rebecca Ferguson, Emma Thompson
TRAJANJE: 114 minuta
NAZIV ORIGINALA: Men In Black: International


Sedam godina nakon trećeg filma ljudi u crnom serijala, šefovi "Columbije" (ili "Sonyja" ako Vam više odgovara odlučili su ponovo pokrenuti jedan od najpoznatijih i komercijalno najuspješnijih serijala u povijesti kompanije. "Ljudi u crnom" krenuli su davne 1997 godine. Buddy par tajnih agenata izgledom nalik braći Blues, koji štite Zemlju od vanzemaljskog ološa postali su veliki hit. Vanzemaljci, lagana zabava i interakcija između Smitha i Tommy Lee Jonesa glavni su razlozi uspjeha filma. Prvi dio trilogije najbolji je dio priče o agentima "J" i "K" - nastavci su slabiji i, nakon 2012 godine, izgledalo je da je kraj za ljude u crnom. Tommy Lee Jones i Will Smith su, nakon trećeg filma, objavili kako više neće braniti jedini nam planet od vanzemaljskih zavjera i opasnih stanovnika drugih planeta. Bez obzira na izostanak Smitha i Lee Jonesa, tajni agenti - ljudi u crnom ponovo su u akciji.


Prije dvadeset godina Molly Wright vidjela je nešto čudno, neobjašnjivo. Djevojčica je upoznala čudno, maleno biće koje nije s našeg planeta. Pomogla je Molly alienu u bijegu i nekoliko trenutaka kasnije bila svjedokom brisanja pamćenja kod njenih roditelja. Pamćenje su izbrisali ljudi u crnom i od te večeri Molly želi pronaći tajanstvene ljude u odijelima. Pokušala se Molly zaposliti u različitim agencijama, ali niti jedna nije ona koju djevojka traži. Sve do trenutka kada uspije locirati vanzemaljsku posjetu i ušuljati se u sjedište agencije koju je godinama tražila. Molly je brzo otkrivena, ali njena najveća životna želja se ispunila. Postala je agentica M....
"Globalna prijetnja" (ili "International" u originalnom nazivu filma) u novom pokretanju serijala nije slučajno - Pariz, Marakeš, London... neke su od lokacija na kojima se odigrava radnja filma. Nova vremena, novi pristup staroj priči. Internacionaliziranje radnje nije nova zamisao, Hollywood je odavno prihvatio činjenicu kako je svijet postao globalno selo. Globalizacija nije jedini razlog internacionaliziranja radnje - lokacije izvan SAD-a pojačavaju interes gledatelja izvan Amerike.
Globalizacija nije jedini detalj u kojem je film prilagođen novom vremenu - feministički trenuci filma preispituju zašto men in black bez woman iako je ljepši spol važan za funkcioniranje agencije (glavni je lik čitave priče Molly). Izbor glavnih glumaca je motiviran recentnim superjunačkim uspjesima u kino dvoranama. Chris Hemsworth i Tessa Thompson nastupili su u trećem Thor filmu ("Ragnarok") - eto ih zajedno u novim ženama i muškarcima u crnom. Sve je posloženo kako bi ponovno pokretanje serijala bilo uspješno. Međutim...



Uspjeh filma iz 1997 godine u velikoj mjeri je rezultat interakcije i glumačke kemije između Smitha i Lee-Jonesa. U "Globalnoj prijetnji" Tessa Thompson je Tommy Lee Jones doke je Hemsworth Will Smith. Ona je racionalnija, ozbiljnija (koliko se u SF akcijskoj komediji može biti ozbiljan), on je suprotnost - neodgovoran s lako ćemo pristupom koji je zapravo život na staroj slavi. Suprotnosti se privlače, ali previše privlačnosti ovdje nećemo vidjeti. Bilo kakva naznaka ljubavne priče između agentice M i agenta H ne postoji odnosno ugušena je u začetku (zar ne bi odmak od prvih filmova bio snažniji da privlačnost između slučajnih partnera nije prigušena ? ). U redu, redatelj nije želio romansu, ali kemija između glavnih protagonista jednostavno ne funkcionira. Tessa Thompson je dobra kao agentica M - dražesna je glumica odmjerena, bez pretjeranih glumačkih vratolomija. Hemsworth nije odmjeren - pretjerano glumatanje i želja da ispadne duhovit i otkačen sve više iritiraju kako minute filma prolaze. Interakcija između glavnih glumaca je neuvjerljiva - ponekad izgleda kao da su prisiljeni odrađivati posao. Bez kemije, s vrlo malo duhovitih trenutaka između glavnih likova "Globalna prijetnja" ne funkcionira na pravi način.


Radnja filma prilično je predvidljiva - iako od projekata poput "Globalne prijetnje" ne treba očekivati kompleksnu radnju, malo neizvjesnosti dobro bi došlo. Akcije ima dovoljno, maštovitih likova također (Pawny je jedan od najvažnijih i najzabavniji lik filma), ali filmu kronično nedostaje humora. Ne samo kada su agenti M i H u prvom planu.
Uz Tessu Thompsona i Chrisa Hemswortha u filmu nastupaju i Liam Neeson, Rebecca Ferguson i Emma Thompson. Jaka glumačka ekipa koja nije imala previše posla i svoj je angažman rutinski odradila.
"Ljudi u crnom: Globalna prijetnja" nastavljaju niz ovogodišnjih, recentnih Blockbustera koji nisu opravdali očekivanja. "Godzilla II: Kralj zvijeri", "Aladdin", "X-Men: Dark Phoenix" i "Pokemon Detektiv Pikachu" i "Globalna prijetnja" nisu opravdali očekivanja i prve su vruće filmske dane 2019 ostavili prilično siromašnima. No, uskoro (vjerojatno) stižu bolji ljetni filmski dani - uskoro ćemo gledati "Midsommar", "Bilo jednom u Hollywoodu", "Kralja lavova"....


OCJENA: 5