petak, 31. kolovoza 2018.

OŠTRI PREDMETI



AUTOR SERIJE: Marti Noxon
GLAVNE ULOGE: Amy Adams, Patricia Clarkson, Chris Messina, Miguel Sandoval, Matt Craven
NAZIV ORIGINALA: Sharp Objects
TRAJANJE: 1 sezona, 8 epizoda

"Sredila si te demone?
 -Ne, oni su samo blago omamljeni."

Ekranizacije književnog predloška američke spisateljice Gillian Flynn išle su obrnutim redoslijedom u odnosu na datume izdavanja knjiga. Prva je bila "Nestala" - knjiga u koju se zaljubio David Fincher. "Nestala" je objavljena 2012 godine, Fincher je film realizirao prema autoričinom scenariju - zapisi iz bračnog života supružnika Dunne mnoge je oduševila, neke razočarala no dijabolična Rosamund Pike nikoga nije ostavila ravnodušnim. Zapažen komercijalni uspjeh "Nestale" (370 milijuna dolara zarade - budžet 60 milijuna) ubrzao je ekranizaciju drugog Flynninog romana. "Dark Places" je premijeru doživio otprilike godinu dana nakon "Nestale" - iako je glumačka ekipa dobro pogođena (Charlize Theron, Tye Sheridan, Christine Hendricks i Nicholas Hoult) film se, idejom i intrigantnošću, nije približio "Nestaloj". Najveći razlog je redatelj Giles-Paquet Brenner koji se nije najbolje snašao u čitavoj priči. Nakon ekranizacije "Nestale" i "Dark Places" pitanje svih pitanja bilo je tko će i kada ekranizirati, prema mišljenjima mnogih, najbolje ujedno i debitantsko autoričino ostvarenje. Odgovor je stigao prošle godine, ali ne u filmskom obliku - HBO je objavio kako počinje snimanje serije "Oštri predmeti" u kojoj će glavnu ulogu nositi Amy Adams. Autorica serije je Marti Noxon dok je posao iza kamere preuzeo kanadski filmaš Jean Marc Vallee koji je režirao i sedam epizoda nagrađene televizijske serije "Male laži" te filmove "Dobri dileri Dallasa" i "Cafe de Flore". Jaka ekipa za ekranizaciju nagrađivanog, sadržajem šokantnog književnog predloška.


Dobrodošli u Wind Gap. Gradić od 2710 stanovnika, nedaleko od St.Louisa. Zapravo zaboravite ovo dobrodošli - u Wind Gap nitko ne dolazi slučajno ili zbog želje za nečim novim, boljim, ljepšim. Mjesto u kojem je, čini se, vrijeme stalo - ništa se ne događa, sve je godinama isto. Tako Wind Gap izgleda na prvi pogled - no šokantni događaji gradić će gurnuti u prvi plan - barem kada su u pitanju policija i mediji. Jedna je djevojka ubijena, druga je nestala - proglašen je policijski sat. Lokalna policija je nemoćna - u grad stiže pojačanje, ne samo policijsko već i medijsko. Iz St.Louisa u Wing Gap stiže novinarka Camille Preaker. Odabrana od urednika da piše o događajima oko ubojstva i nestanka. Zašto baš Camille Preaker? Novinarka je rođena u Wing Gapu, poznaje ljude tamo živi njena majka i ostatak obitelji. Dolazak u Wing Gap za novinarku nije samo profesionalni izazov  nego i povratak na mjesto obiteljske tragedije i životne trenutke kada su oštri predmeti postali dio njenog života....
Nakon početka prikazivanja serije puno se tekstova i komentara bavilo usporedbama "Oštrih predmeta" s nedavno prikazanim, nagrađivanim serijama iz HBO produkcije. Neki su, zbog glavnih ženskih likova i redatelja Valleea, seriju uspoređivali s "Malim lažima" drugi su zbog ugođaja i brutalnog ubojstva u "Oštrim predmetima" pronašli sezonu "Pravih detektiva". Međutim, "Oštre predmete" nepotrebno je opterećivati usporedbama s drugim serijama jer osam epizoda nastalih na temelju književnog predloška Gilian Flynn najviše podsjećaju upravo na - Gillian Flynn. Jednako kao i u "Nestaloj" u prvom su planu obitelji - dok je u filmu Davida Finchera radnja fokusirana na odnos bračnih drugova Dunne, "Oštri predmeti" bave se odnosom majke i kćeri.
Dva su pravca u kojima se razvija radnja serije - prva je istraga ubojstva i nestanka djevojaka dok je druga životna priča, rane na duši i tijelu Camile Preaker. Kako se priča, radnja serije zaoštrava tako se pokazuje da je nemoguće odvojiti istragu o ubojstvu i traume Camille Preaker. Autorica serije prikazuje kako se zlo u najekstremnijem obliku može pojaviti i egzistirati u mjestu s malim brojem stanovnika. Mjestu u kojem je tišina znak prijetnje i opasnosti - nikako spokoja i sigurnosti.
Šokantno ubojstvo kao i nestanak djevojke seriji daje trilerski naboj, privlači gledateljevu pažnju. No, nisu zločini nad mladim djevojkama jedini stravični element serije. U prvom planu priče o traumama novinarke je odnos majke i kćeri. Majčinska ljubav kao ideal u seriji je potpuno izokrenuta i prikazana kao uzrok trajnih frustracija, psihičkih posljedica za glavnu protagonistkinju serije. Adora je radila kako sama priznaje željela i radila sve najbolje za svoju djecu. No, posljedice njene dobrote duboke su. Podjednako oštre i bolne za dušu i tijelo.



Sigurna i nadahnuta Valleova režija spaja prošlost i sadašnjost te otkriva kompleksan odnos majke i kćeri. Zanimljivo je prikazana i svakodnevica Wind Gapa nakon zločina - gradski šerif se ne snalazi u istrazi, krivce traži u fantomskim kamiondžijama i imigrantima. Tračevi, glasine i zlobni komentari vjerojatno su i prije ubojstva bili omiljena disciplina stanovnika Wind Gapa no nakon ubojstva dobivaju novu dimenziju. Nezadovoljstvo i frustracije nekih stanovnika izlaze na površinu i postaju negativna energija kojima se napajaju ljudi promašenih ambicija. Kroz mnogo detalja redatelj izvrsno oslikava malu sredinu u kriznim trenucima - kada ono najgore izlazi na površinu. To najgore je uvijek postojalo samo sada je postalo javno i vidljivo ljudima i izvan Wind Gapa.
Ljubitelji serija koji od serije očekuju isključivo priču o zločinu i traženju ubojice mogli bi ostati razočarani. "Oštri predmeti" to nisu odnosno to nije glavni i najvažniji motiv priče. U nekim je epizodama istraga u drugom planu - trenuci su to kada se priča fokusira na novinarku, njenu prošlost i sadašnjost. Autori serije kako i Gillian Flynn brutalno ubojstvo koriste kako bi progovorili o mnogim teškim temama iz ljudske svakodnevice.



Amy Adams je pet puta nominirana za nagradu "Oscar", ali niti jedna nominacija nije potvrđena. Nastupom u "Oštrim predmetima" glumica je istakla ozbiljnu kandidaturu za najprestižnije televizijske nagrade koje neće ostati samo na nominacijama. Interpretirati Camille Preaker sa svim njenim demonima i ožiljcima zahtjevan je i kompleksan glumački izazov. Adams je izvrsno prikazala njena duševna stanja - izvedba je iznimno uvjerljiva i nijansirana. Uz Adams treba spomenuti i Patriciu Clarkson u ulozi majke iz Pakla.
"Oštri predmeti" priča je o naličju obiteljskog života koje za posljedicu ima šokantna otkrića i brutalne zločine prema mladim djevojkama. Djevojčicama. Ubojstva nisu jedini zločini o kojima govori serija - ožiljci na duši zarađeni u djetinjstvu nikada u potpunosti ne zacjeljuju. Camille Preaker najbolji je dokaz.

OCJENA: 8

Sve epizode televizijske serije "Oštri predmeti" možete pogledati na online video streaming usluzi HBO GO

subota, 25. kolovoza 2018.

MEG: PREDATOR IZ DUBINA



REDATELJ: Jon Turtletaub
GLAVNE ULOGE: Jason Statham, BingBing Li, Rainn Wilson
TRAJANJE: 113 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Meg


Megaladon (veliki zub) - vrsta morskog psa koji je živio prije 25 milijuna godina. Veličina pretka velike bijele psine bila je od 15 do 40 metara. (izvor: Wikipedia)

Žestoka zvučna kulisa, osjećaj potresa u kino dvorani kreće od prvih kadrova filma - spasilačke misija u morskim dubinama završila je tragično. Morski specijalac Jonas Taylor spasio je 11 ljudi, ali osam ih je stradalo (među njima su i Taylorovi prijatelji). Istraga slučaja označila je Taylora kao glavnog krivca - nadređeni ne vjeruju njegovom iskazu da je tamo u dubinama bilo nešto. Veliko i moćno. Slomljen zbog nepovjerenja i smrti prijatelja Taylor odlazi na Tajland. Vrijeme provodi u društvu alkohola i lokalnih mještana. Sve do trenutka kada ga posjeti ekipa s morske istraživačke postaje u blizini Šangaja. Ekipa koju financira milijarder Morris hitno treba pomoć; članovi istraživačkog tima zarobljeni su u dubokom modrom moru i trebaju Taylorovu pomoć. Taylor nije raspoložen za akciju, ali će ipak otići na platformu - na dnu mora nalazi se Taylorova bivša supruga. Spasilačka misija oslobodit će predatora za kojeg se vjerovalo da je sahranjen u prošlosti...


Nekoliko dana nakon početka kino prikazivanja glavna zvijezda filma Jason Statham izjavio je kako mu je žao što je prva verzija scenarija izmijenjena. Statham je objasnio kako je film, prema prethodnom scenariju, trebao biti brutalniji i krvaviji. Iako prvi scenarij nije ugledao svjetlo dana, Statham je u pravu - "Meg: Predator iz dubina" morao je, obzirom na temu i rijetko viđenog morskog predatora,  biti brutalniji i krvaviji film. No, film je realiziran kao pravi primjerak blockbustera koji se želi, ne birajući sredstva, svidjeti baš svima (ako gledamo zaradu filma cilj je,ipak, ispunjen). Primjer proračunatog blockbustera s svim dobrim i lošim stranama. Nažalost loših je znatno više.
Raskošnu produkciju iskoristio je redatelj Turtletaub ("Fenomen", "Nacionalno blago", "Dok si spavao") kako bi redatelja impresionirao s nekoliko vizualno atraktivnih i efektnih scena. Film je, slučajno ili ne, podijeljen na tri, trajanjem podjednako duga, poglavlja. Prvi u kojem se događa istraživanje podmorja i akcija spašavanja izgleda vrlo dobro i nije nezanimljiv. Priča o neistraženom dnu oceana u kojem se skrivaju nepoznate i(li) životinjske vrste za koje se tvrdi da su izumrle drži vodu i pažnju gledatelja. Scene istraživanja morskog dna atraktivne su, efektno snimljene i podsjećaju na neke poznate filmove iz prošlosti. No, kako je "Meg: Predator iz dubina" prvenstveno zamišljen kao ljetni blockbuster o velikom predatoru iz dubina priča o neistraženim dubinama oceana pada u drugi plan i glavni protagonisti filma postaju Megalodon (više) i Jason Statham odnosno Jonas Taylor (manje).
Klišeji koji se mogu pronaći u filmu (glavni ljudski junak u potrazi za iskupljenjem, katarzom, zli milijunaš itd, itd) mogu se oprostiti. Teško je izmisliti nešto novo u priči o borbi protiv morskog psa - "Ralje" su ionako, na svim razinama, nedostižan klasik dok bi bilo kakve drugačije scenarističko-redateljske vratolomije film približilo projektima poput "Sharknado". Međutim, teško je progutati projekt koji, na svim razinama, toliko očito  podilazi gledateljima svih generacija. U redu, blockbusteri često, prvenstveno zbog zarade na kino blagajnama, ciljaju na što širu publiku no Turteltaub nema granica i želi se svidjeti svima - kada se želiš svidjeti baš svima često se dogodi da ne dobiješ ničiju pažnju. Ili pažnju malog broja ljubitelja filma.


Nedostatak brutalnosti, skrivanje krvi i, kao posljedica navedenog, odsustvo napetosti jedno su od glavnih obilježja filma. Pustiti najvećeg morskog psa kojeg je povijest zabilježila na plažu prepunu ljudi bez vidljivog nasilja izgleda neuvjerljivo poput nekakvog light filma o morskom psu. Brutalni predator pretvoren je u grdosiju koja pliva plažom i snima situaciju. Zapravo, predator postaje predator tek kada treba progutati nekog koga zaslužuje (spomenuti milijunaš) ili nekog sporednog lika koji je nebitan za radnju filma. Kako se gledatelj ne bi pretjerano uznemirio čak se i psić vratio na sigurno. Takav proračunati pristup ubija bilo kakvu neizvjesnost i(li) iznenađenje. Sve će završiti onako kako se očekuje. Da, ostavljen je i prostor za nastavak.
Protagonist filma, njihovi odnosi svedeni su na banalne dijaloge - čitavim trajanjem filma redatelj pokušava filmu ubrizgati dozu humora no, većinom, neuspješno. Glumačke izvedbe su, čak i za ovakav film od kojeg se ne očekuje glumačke raskoš, skromne, interakcija između likova nategnuta i umjetna (najzabavniji, glumački najuvjerljivi trenuci filma pripadaju djevojčici Meiying koju tumači Sophia Cai). Ljubavna priča između Taylora i lijepe morske biologinje Suyin (Bingbing Li) svedena je na tinejdžerska smijuljenja - scena u kojoj Suyin ugleda Taylorove pločice izgleda kao da je istrgnuta iz neke omladinske serije iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.



Redatelj odnosno čitav projekt je opterećen i azijskim ulaganjima u filmu. Dio budžeta filma dolazi iz Kine pa su lokacije na kojima se odvija radnja kao i neka glumačka imena u službi uspjeha na azijskom tržištu. S koliko uspjeha? Gledateljima na prosudbu...
"Meg: Predator iz dubina" ljetni je blockbuster sa znatno više loših nego dobrih blockbusterovskih detalja. Priča o divovskom predatoru iz morskih dubina odlično se uklapa u recentnoj potrazi hollywoodskih studija za većim i bučnijim filmskim idejama. No, veličina nije uvijek presudna - atraktivni vizuali i nekoliko efektnih akcijske scene utopljene su u proračunatom pristupu realizaciji filma i, većinom, nezanimljivim likovima.

OCJENA: 5

utorak, 21. kolovoza 2018.

CASTLE ROCK



AUTORI SERIJE: Sam Shaw, Dustin Thomason
GLAVNE ULOGE: Melanie Lynskey, Andre Holland, Bill Skarsgard, Jane Levy, Scott Glenn, Sissy Spacek

"Ljudi govore: Nisam ja kriv, krivo je ovo mjesto. I zapravo... Imaju pravo."

Jedan od najpoznatijih simbola iz romana, priča Stephena Kinga je Castle Rock. Izmišljeni gradić smješten u američku saveznu državu Maine mjesto je na kojima se odvija radnja nekoliko Kingovih romana ("The Dead Zone", "Cujo", "Needful Things"....) dok se u mnogim piščevim djelima Castle rock spominje ili je povezan s radnjom ("It", "Stand", "Pet Sematary"....). Koliko je fiktivni gradić postao važan svjedoči i potez američkog filmaša Roba Reinera. Nakon uspješne filmske adaptacije romana "Ostani uz mene" Reiner je osnovao filmsku kompaniju nazvao "Castle Rock Entertainment". Castle Rock je mjesto radnje redateljeva filma - ovoga puta iz Mainea prebačen u Oregonu. "Castle Rock" je i mjesto radnje, na neki način i glavni protagonist nove televizijske serije autora Sama Shawa i Dustina Thomasona. S obzirom na priču i radnju serije naziv je pogođen - "Castle Rock" je velika posveta književnim djelima Stephana Kinga - istodobno i vrlo intrigantan televizijski proizvod prepun misterija i zagonetki.
Priča počinje samoubojstvom - u prvim trenucima gledatelj ne zna tko je osoba koja je odlučila sama okončati svoj životni put. Kamera tek pokazuje vrata automobila na kojima piše zatvor Shawshank (podsjećanje na još jednu izvrsnu adaptaciju Kinova književnog predloška). Radnja seli u zatvor (on se nalazi u blizini spominjanog Castle Rocka) gdje je nova ravnateljica otkrila tajni, godinama zatvoreni dio kaznionice. U njemu je pronađen zatvorenik koji je, čini se, potpuno dezorijentiran i ponavlja ime. Henry Deaver. Ne, to nije ime zatvorenika već je riječ o odvjetniku koji je djetinjstvo proveo u Castle Rocku. Deaver stiže u grad i pokušava doći od tajanstvenog zatvorenika. To je tek početak otkrivanja tajni stanovnika gradića kao i zatvorenika Shawshanka...


Zadovoljan idejom i pričom ekipi serije pridružio se i King - potpisan na jednoj epizodi kao izvršni producent pisac je dao zeleno svjetlo, odobrio ideju autora serije. Projektu se priključio i mali Spielberg, JJ Abrams koji je prije početka snimanja Epizode IX Ratova zvijezda podržao "Castle Rock".
Shaw i Thomason izvrsno su pogodili ugođaj Kingovih romana. Iako je serija rađena prema njihovom originalnom scenariju način snimanja, izgled serije te priča ostavljaju dojam kao da je King napisao predložak prema kojem je "Castle Rock" snimljen. Iako se u uvodnim epizodama čini da serija previše odlazi u širinu i pretjerano gomila likove i (nerazjašnjene) događaje kako sezona odmiče tako se i otkrivaju dijelovi slagalice kao i odnosi između likova. Istina ne svi, no kakav bi Castle Rock bio kada bi čitava povijest grada i ljudi koji u njemu žive bila otkrivena već u prvoj sezoni.
Radnja serije događa se u različitim vremenskim periodima (postoji jedna velika misterija oko vremenskog toka priče, ali taj dio ostavljam čitatelju ovih redaka da sam otkrije). Autori, posebno kada je riječ o drugoj i trećoj epizodi, ponekad testiraju strpljivost gledatelja no u kasnijim epizodama dinamika priče dobiva novu dimenziju. Bez obzira na neujednačenost epizoda "Castle Rock" teško je prestati gledati. Previše je pitanja neodgovoreno i zagonetaka postavljeno da bi se napustilo Shawshank i Castle Rock.
Vizualno serija izgleda vrlo dobro - kamera je jedno od glavnih oružja kojima se stvara ugođaj neizvjesnosti, nesigurnosti. "Castle Rock" sadrži brojne detalje u kojima će uživati ljubitelji Stephena Kinga - neki od njih su važni za radnju dok su neki posveta najpoznatijim Kingovim ekranizacijama (uz Shawshank koji je spomenut jedna od najefektnijih posveta je priča jedne od sporednih protagonistkinja koja je uzela prezime od strica - stric je bio pisac koji je poludio u planinama i ubio obitelj). Serija diskretno spominje teme kojima se King bavio u svojim djelima - smrtna kazna, ljudska prava i funkcioniranje zatvorskog sustava neka su od njih. Ne, autori ne inzistiraju na tim temama, ali ih spominju.


Ugođaj serije, osim Kingovih romana, u nekim trenucima podsjeća i na Twin Peaks. Nekoliko je scena, situacija koje podsjećaju na Lyncha. Castle Rock i Twin Peaks imaju nekoliko zajedničkih detalja - naselja koja počivaju na tajnama, nadnaravne pojave i likove.
Neki od članova glumačke ekipe otprije su povezani s Kingom - Sissy Spacek jednu je do najboljih uloga karijere ostvarila u filmu "Carrie" Briana De Palme dok u jednoj od ključnih uloga serije nastupa Bill Skarsgard prošlogodišnji Pennywise u filmu "Ono". Uz njih u seriji nastupa nekoliko poznatih televizijskih glumaca - Andre Holland poznat je iz "Kirurga" i Američke horor priče" dok je Scott Glenn oživio karijeru. Nakon nastupa u "Daredevilu", "Castle Rock" je novo, vrlo dobro glumčevo televizijsko izdanje.
"Castle Rock" je, između ostalog, televizijska posveta Stephenu Kingu i njegovim pričama. Serija nastala na temeljima književnih djela popularnog pisca naklonila se književnom opusu poznatog pisca, ali autori su uspjeli stvoriti svoju priču, napetu, misterioznu i intrigantnu. Castle Rock skriva mnoge tajne - neke od njih u prvoj sezoni otkrivaju autori Sam Shaw i Dustin Thomason. Neke od njih ostaju skrivene no brige nema - snimanje druge sezone je potvrđeno.


Televizijsku seriju "Castle Rock" možete pogledati na online video streaming usluzi HBO GO

nedjelja, 19. kolovoza 2018.

PAZI ŠTO ŽELIŠ




REDATELJ: Paolo Genovese
GLAVNE ULOGE: Valerio Mastandrea, Alba Rochwacher, Marco Giallni, Sabrina Ferilli, Silvio Muccino
TRAJANJE: 105 minuta
NAZIV ORIGNALA: The Place

"Kako ću znati da niste Vrag?"

Sve veću i snažniju povezanost televizijskih serija i filma svjedoči i novi projekt talijanskog filmaša Paola Genovesea. Prije dvije godine Genovese filmsku je publiku osvojio filmom "Perfetti sconosciuti" u nas prevedenom kao "Potpuni stranici" (recenziju film možete pročitati OVDJE ). Priča o skupini, hm, prijatelja koji tijekom večere odluče odigrati igru istine i javno objaviti poruke i pozive rukavica je u lice čitavom modernom društvu čije su tajne pohranjene u mobitelima. Bolna istina ili lijepa laž pitanje je na koje Genovese ne odgovara - odluka je ostavljena gledatelju. Osim intrigantne i provokativne tematike "Potpuni stranci" zanimljivi su i zbog činjenice da se radnja filma (izuzetak su tek uvodne minute i nekoliko trenutaka krajem filma) odigrava na istom mjestu. U stanu bračnog para, domaćina večere. 
Istu formulu Genovese je preuzeo u novom filmu "Pazi što želiš" originalnog naslova "The Place". Čitava radnja događa se u kafiću - ideja nije originalna, Genovese je priču posudio od američke televizijske serije "The Booth at the End". Posudio i obradio, prilagodio velikom platnu i, ponovo, stvorio vrlo zanimljivo i intrigantno filmsko iskustvo.


Radnja u kafiću "The Place" prati Čovjeka koji je svakodnevni gost. Čitave dane provodi u kafiću, sjedi za stolom i prima stranke. Poput Vita Corleonea u početnim minutama prvog "Kuma", Čovjeka traže različiti ljudi, s različitim zahtjevima, željama. Za razliku od Corleonea on može, barem se tako čini, učiniti nemoguće (npr. ozdraviti teško bolesne), ali za svaku uslugu odnosno ispunjenje želja traži protuuslugu....
Snimiti stotinjak minuta dugačak film čija se radnja događa na jednoj lokaciji i uspjeti čitavim trajanjem zadržati zanimljivost i pažnju gledatelja nije jednostavan zadatak. Genovese je uspio. "Pazi što želiš" sastoji se od niza dijaloga, priča ljudi koji nešto žele. Želje su različite - od ljudski motiviranih nastojanja za ozdravljenjem člana obitelji do žudnje za lijepom, ali nedostižnom ženom. Složenost izazova koje, čini se, svemogući Čovjek za stolom (upitno je zapravo da li je riječ o čovjeku - on za sebe kaže da je onaj koji hrani čudovišta) stavlja pred sugovornike ovise o željama - mogu biti lagani, ne pretjerano zahtjevni, ali i opasni, nasilni.
Zadatke koje Čovjek postavlja pred klijente izazovi su za goste kafića, ali i za gledatelja. Genovese postavlja mnoga pitanja: koliko daleko smo spremni otići zbog voljenih osoba? Može li se nasiljem, nanošenjam boli (fizičke, ali i psihičke) drugima koristiti kako bi se ostvarile naše skrivene želje ili pomoglo voljenim osobama? itd, itd. Genovese ne daje odgovore, oni ionako nisu univerzalni, ovise o čovjeku, situaciji. Međutim, protagoniste filma tjeraju da se preispituju, lome u razmišljanju i odlukama. Gledatelj je, također, prisiljen na promišljanje i povezivanje s likovima. Razlog je jednostavan; mnoge situacije koje žive likovi filma životne su, bliske svakom od nas.
Nisu samo voljene osobe motivacija klijenata za traženje pomoći odnosno dogovor s Čovjekom. Strah od života, sadašnjosti i budućnosti, strah od mirenja sa samim sobom grijesima prošlosti kao i potraga za srećom i ljubavi snažan su motiv da se pokuša promijeniti svakodnevica. Čovjek postavlja uvjete ali nema grižnju savjesti - on postavlja uvjete, na klijenitma je da odluče hoće li ostvariti njegove zamisli. Genovese se poigrava likovima, ali i percepcijom gledatelja - iako su njihovi problemi teški i komplicirani redatelj i scenarist filma u nekoliko navrata sugerira da je odgovor u njima (nama). Odluke su naše i s njima treba živjeti. Čak i one najteže mogu biti novi početak. Najbolji primjer je policajac koji je promašio život i karijeru - u trenutku kada priznaje sebi istinu donio je odluku o novom početku. Koliko god odluka teška bila ona je donijela nadu i vjeru u bolju budućnost.


S obzirom na mnogobrojne dijaloge koji su srce i duša filma veliki je teret bio na glumačkoj ekipi. Krupni kadrovi lica glavnih protagonista kojima redatelj traži emociju (pravu, ne onu umjetnu) izuzetno su važni za film. Genovese je dobio što je tražio - iznimne glumačke izvedbe većine glumaca koji su raspoloženi da svojim nastupom ispričaju priču o Čovjeku i ljudskim željama. Neki od glumaca koje gledamo u "Pazi što želiš" nastupili su i u "Potpunim strancima" (Marco Galiani, Alba Rohrwacher i Valerio Mastrandea). Mastrandea je vrlo dobar u glavnoj ulozi. Ulozi Čovjeka iz kuta kafića koji upravlja ljudskim sudbinama.
Jedan kafić. Jedan Čovjek i njegovi klijenti. Čitava radnja filma "Pazi što želiš" odigrava se na istoj lokaciji, kafiću "The Place". Stotinjak minuta filma prolazi u dijalozima, nadama, usponima i padovima glavnih protagonista i potrazi za srećom - boljim životom. Stotinjak zanimljivih, intrigantnih, životnih filmskih minuta ispunjenih vrlo dobrim glumačkim izdanjima vrijedi doživjeti .


OCJENA: 8

petak, 17. kolovoza 2018.

PRAVEDNIK 2



REDATELJ: Antoine Fuqua
GLAVNE ULOGE: Denzel Washington, Pedro Pascal, Bill Pullman, Melissa Leo
TRAJANJE: 121 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Equalizer 2


Nakon desetljeća filmova u kojima je garantirao (barem) pristojnu filmsku zabavu (ako se i dogodio lošiji film glumac je rijetko bio glavni krivac, najslabija karika), Denzel Washington prvi je puta odlučio snimiti nastavak. S obzirom na činjenicu da Hollywood voli nastavke odluka da se krene s realizacijom "Pravednika 2" nije neočekivana  - film je ostvario solidnu zaradu na kino blagajnama, Washington je energično pristupio ulozi osvetnika i pravednika, Kritike su, većinom bile pozitivne - za realizaciju ostala je tek riješiti sitnicu. Uvjeriti glumca koji nikada nije snimio nastavak da nastupi u nastavku. Jedan od najvažnijih razloga zašto je Washington rekao da je redatelj Antoine Fuqua. Washington i Fuqua surađivali su na više projekata - nastup u "Danu obuke" glumcu je donio "Oscara. Zajedno su radili i na "Sedam veličanstvenih" te prvom "Pravedniku". Nakon što je Fuqua odlučio režirati nastavak Washington je prihvatio ponudu i ponovo postao Robert McCall - bivši pripadnik specijalnih postrojbi koji postaje osvetnik.



Prvi trenuci filma prate pravednika tijekom misije u vlaku. Negdje u Turskoj McCall je obavio posao i vraća se na domaći teren. U susjedstvo. McCall je vozač, razgovara i druži se s ljudima, ponekad, na svoj način, pomogne. Bez obzira na susjede, jedina prava prijateljica bivšeg specijalca je Susan Plummer (vrlo dobra Melissa Leo). Ona je poveznica s nekim prošlim, za McCalla sretnijim vremenima. No, mirniji život u susjedstvu prekida se kada stiže vijest da je Susan stradala. Pravednik ponovo postaje osvetnik i kreće u akciju...
"Pravednik 2" je reklamiran i žanrovski određen kao akcijski triler. Međutim Fuqua i Washington nisu zanemarili lik Roberta McCalla, njegovu karakterizaciju - bivši je specijalac više do običnog akcijskog junaka. On je dobri duh susjedstva koji pokušava riješiti probleme ljudi koje svakodnevno susreće, upoznaje. Osjetljiv na nepravdu njegovo pravedništvo motivirano je uspomenama na pokojnu suprugu. Sjećanje na voljenu osobu snažna je motivacija. McCall želi, barem na vlastitoj mikro razini, svijet učiniti boljim mjestom. Kako izgleda druga, mračnija strana života McCall je doživio tijekom vojne službe. McCall je životan lik, omiljeni susjed (svatko od nas ima jednog takvog, istina ne obučenog i vojno sposobnog kao McCall) koji voli razgovarati i čitati - "Starac i more", Proust i Hesse dio su McCallovih interesa. Trenuci kada se otkriva koliko je važna Washingtonova uloga u filmu - imamo bivšeg specijalca, akcijskog junaka koji nemilosrdno lomi kosti, ali istovremeno voli književnost, čitanje. Protagonist kakav se ne može često sresti kada su u pitanju projekti poput "Pravednika" no s obzirom na Washingtonove glumačke sposobnosti McCallovo prosvjetiteljstvo funkcionira, izgleda uvjerljivo. Gledatelj McCallu vjeruje i povezuju se s glavnim protagonistom. Zamislite nekog recentnog ili u prošlim vremenima popularnih aktera akcijskih filmova (npr. Rock ili Steven Seagal - uz dužno poštovanje prema karijerama spomenutih glumaca) kako u pauzama između obračuna uzima Hessea ili Prousta. Teško je tako nešto zamisliti, ne izgleda pretjerano realno, ali kada takve stvari napravi Denzel onda je to potpuno drugačija, filmska priča.


Uvjerljivost je glavni glumac tražio i kada su u pitanju akcijske scene. Trenirao je Washington s borcima MMA i potrudio se da bliski susreti izgledaju atraktivno i brutalno. S obzirom na glumčeve 64 godine u nekim scenama kaskaderi su odradili posao, ali bez posljedica po izgled i djelo Robeta McCalla.
Izgled filma, melankolični prizori gradova prepoznatljivi su za Antoinea Fuqueu (nekoliko kadrova izgledaju kao da je iza kamere pokojni Tony Scott). Poigrava se Fuqua s flashbackovima kako bi objasnio radnju, akcijske scene kreira s puno energije i ambicije. Simboličan je trenutak filma kada McCall zareže, ozlijedi mladog i bahatog nasilnika kreditnom karticom kakva još nije viđena. Trenuci kada gledatelj o ozbiljnim stvarima progovara akcijom. Zločin i zlostavljanje je dobilo kaznu. Pravednikovom zaslugom. Završni olujni obračun efektno je realiziran - oluje je najjača tijekom obračuna dok se smiruje kako McCall rješava problem. Westernovski završetak Fuqua ipak nije uspio podići na više, snažniju razinu.


Iz prethodno napisanog nije teško zaključiti kako je "Pravednik 2" glumački iznio Denzel Washington. Od asistenata vrijedi spomenuti Ashtona Sandersa u ulozi mlađahnog Milesa Whittakera (priča o Milesu izgleda kao podzaplet no u finalu filma se spaja s glavnim događajima) te Pedra Pascala koji nakon nastupa u izvrsnoj televiziji "Narcos" uživa najbolje dane karijere (sljedeće godine glumca ćemo gledati u drugoj priči o Wonder Woman te kriminalističkom filmu "Triple Frontier" J.C. Chandora u kojem nastupaju i Oscar Isaac te Charlie Hunnam).
Nije "Pravednik 2" bez mana - Fuqua ima problema s pričom, preko nekih detalja važnih za priču redatelj je projurio bez objašnjenja, slične filmske osvetničke priče puno su puta ispričane. No upravo zbog spomenutih Washington trenutaka kao i akcije koje filmu ne nedostaje, "Pravednik 2" dobar je i gledanja vrijedan filmski doživljaj.


OCJENA: 7

ponedjeljak, 13. kolovoza 2018.

LOŠ SAMARITANAC



REDATELJ: Dean Devlin
GLAVNE ULOGE: Robert Sheehan, David Tennant, Lisa Brenner, Jacqueline Byers, Carlito Olivero
TRAJANJE: 110 minuta
NAZIV ORIGINALA: Bad Samaritan

Jedna od najdužih i komercijalno najuspješnijih suradnja u Hollywoodu je ona između Deana Devlina i Ronalda Emmericha. Suradnja je počela 1992 godine "Univerzalnim vojnikom" - od tada Devlin piše scenarije prema kojima Emmerich režira, ponekad i pomogne u pisanju. Nanizao je dinamični duo veliki broj kino hitova - od "Zvjezdanih vrata" i "Dana nezavisnosti" do "Godzille". Suradnja nije prekinuta - Devlin i Emmerich rade na trećem "Danu nezavisnosti" no Devlin se odlučio posvetiti i redateljskoj karijeri. Televizijske serije "Osveta" i "The Librerians" nisu bile dovoljne za filmaševe redateljske ambicije - prošle godine prema vlastitom scenariju režirao "Geostorm" - film katastrofe sličan projektima kakve su zajedno radili Devlin i Emmerich. Puno efekata i destrukcije, nešto humora i poznatih glumačkih imena te patetika i političke poruke nisu biti dovoljni za komercijalni uspjeh - 220 milijuna dolara u svjetskoj distribuciji nije impresivan rezultat s obzirom na 120 uloženih milijuna. No, Devlin se nije obeshrabrio i nastavlja s redateljskom karijerom - "Loš samaritanac" ima znatno manji budžet, žanrovski je potpuno drugačiji od dosadašnjih filmaševih projekata. Triler u kojem je pristao nastupiti i David Tennant (tv serije "Doktor Who", "Jessica Jones", "Broadchurch) drugačiji je projekt u filmografiji Deana Devlina. Glavno pitanje prije gledanja filma bilo je: koliko je blockbusterski filmaš poput Devlina sposoban izgraditi napetost i razraditi priču u trileru?



Bez obzira na neuvjerljive detalje zaplet je zanimljiv te ima potencijala - Sean Falco i Derek prijatelji su i kolege na poslu. Ispred restorana "Toni" dočekuju bogate goste i brinu se za parking automobila. Tako barem izgleda, no Sean i Derek imaju drugačije planove - dok gosti uživaju u hrani oni se odvezu do njihove kuće (koriste navigaciju u automobilima) i kradu vrijedne stvari. Nakon pljačke vraćaju se ispred restorana, isporučuju automobil i kreću u lov na nove žrtve. Plan izvrsno funkcionira sve do trenutka kada restoran posjeti, treba li uopće naglašavati. bogati Cale Erendreich. Sean uzima automobil, odlazi do kuće pronalazi kreditnu karticu - posao obavljen. No, Sean otkriva i mračnu tajnu Cale Erendreicha. Tajnu zbog koje će Sean postati lovina....
Nakon zapleta i Seanovog otkrića (prva trećina filma je i najbolja - iako je teško vjerovati da bi Sean i Derek mogli duže vrijeme obavljati poslove, pljačke se događaju uvijek kada su opljačkani na istom mjestu, restoranu Tony) gledatelj polako, ali sigurno dobiva odgovor na pitanje o napetosti i razrade priče odnosno likova. Devlin baš i nije uspio - nakon zapleta priča filma kao i reakcije likova izgledaju prilično predvidljivo, ponekad podcjenjuju percepciju i inteligenciju gledatelja i, što je za žanr triler važnije, filmu nedostaje napetosti. Tek rijetki, vrlo rijetki trenuci napetosti podsjećaju da je "Loš samaritanac" triler.
Nakon zapleta i šokantnog otkrića, Erendreich pokušava uništiti Seana. Provaljuje njegov Facebook profil i objavljuje fotografije zbog kojeg Seana ostavlja voljena osoba, roditelji gube posao itd, itd. Međutim, koga briga za takve stvari kada smo na početku filma vidjeli vezanu i mučenu mladu ženu. Hakiranje i otkazi su nebitne stvari prema sudbini zatočene žene. Fokus filma prebačen je na Erendreichovu osvetu dok se priča filma puno manje bavi zatočenom. 



Kakva radnja takvi su i likovi filma - glavni su protagonisti u sukobu sa samim sobom i(li) su površno prikazani, nedorečeni. Uvodne minute filma prikazuju Seana kao talentiranog umjetnika, pomalo boemski nastrojenog mladog čovjeka kojem, barem tako u početku film izgleda, materijalno nije najvažnije. Međutim, Sean je tek nekoliko minuta kasnije pretvoren u običnog lopova kojem je materijalno itekako važno. Kratak je put od čovjeka kojem materijalno nema važnost do lopova - barem kada je u pitanju Devlin i njegov "Loš Samaritanac":
Dijabolični Cale Erendreich negativac je o kojem saznajemo vrlo malo tek bizarne motive odnosno traume koje su stvorile čudovište. U redu, većina motiva kod ljudi kao što je Erendreich su bizarne, ali kod negativca iz Devlinova filma one su posebno čudnovate. David Tennant je interpretirao Erendreicha ispod očekivanja - koliko upečatljiva i snažna Tennantova interpretacija negativca može biti pokazao je glumac u prvoj sezoni televizijske serije "Jessica Jones".
"Loš Samaritanac" loš je pokušaj Deana Devlina (redatelj "Geostorma", scenarist "Dana nezavisnosti", "Zvjezdanih vrata" i "Godzille") da redateljsku karijeru usmjeri u žanr trilera. Zanimljiv zaplet razvodnio se u površnoj cjelini kojoj čitavim trajanjem nedostaje napetosti. Tako važne kada je o trileru riječ.

OCJENA: 4

srijeda, 8. kolovoza 2018.

NEAMERIČKE PREPORUKE - OSMI DIO



Novih pet GOODTALKING neameričkih preporuka je pred Vama. Osmi nastavak - pet filmova, kao i uvijek vrijedni gledanja. Neameričke preporuke za ove vruće, ljetne dane su:

1. NIKITA (La Femme Nikita) - Luc Besson:1990, Francuska, Italija




Posljednjih je godina Luc Besson daleko od najboljih redateljskih dana. Bez obzira na veliki broj projekata koji dolaze iz njegove "EuropaCorp" filmske kompanije, hiperaktivni Besson nikako da pronađe danas izgubljenu formu s kraja osamdesetih i početka devedestih godina prošlog stoljeća. Besson štanca filmove, kvantiteta je ispred kvalitete. No, nekoliko Bessonovih projekata koje je autor režirao prije mnogo godina i dalje su obavezna lektira za sve filmofile. Jedan od njih je i "Nikita" - priča o Marie Clement koja nakon ubojstva policajaca dobiva novu šansu. Marie je proglašena mrtvom i odlazi na obuku nakon koje postaje smrtonosno oružje. Vrhunski, efikasni profesionalni ubojica. No, iskupljenje i prilika za novi život stavlja Nikitu pred teške odluke...
"Nikita" je snimljena dvije godine nakon "Velikog plavetnila" i opravdala je očekivanja ljubitelja filma koje je Besson kupio filmom o roniocima na dah. Atraktivan izgled filma, zanimljiva priča kao i izvrsno izdanje Anne Parillaud u glavnoj ulozi glavni su aduti filma. Nakon Bessona snimljena je i istoimena tv serija kao i američki remake ("Put bez povratka" - glavna uloga Bridget Fonda), ali daleko od Bessonove Nikite. U filmu nastupa i Jean Reno koji je 4 godine kasnije ponovio suradnju s Bessonom u izvrsnom "Leonu".

2. PUSHER - Nicholas Winding Refn - 1996: Danska



Zanimljiv je lik danski filmaš Nicholas Winding Refn. Danski Tarantino nedavno je ispalio kako je upravo on najveći redatelj današnjice. Naravno, redateljeva izjava je prepotentna i pretjerano ambiciozna, ali Winding Refn je vrhunski filmaš. Puno godina prije nego je režirao jedan od najboljih filmova snimljenih u Hollywoodu tijekom posljednjeg desetljeća ("Drive") tada mlađi (26 godina) i manje poznat filmskoj publici, redatelj Winding Refn potpisuje režiju kriminalističke drame "Pusher". Priča filma vodi nas na ulice Kopenhagena. Upoznajemo prijatelje i poslovne partnere Franka i Tonija- riječ je o dilerima droge koji pokušavaju odigrati na veliko. No, njihovi planovi krenu krivim smjerom, problemi dolaze jedan za drugim - najveći je Milo, lokalni narko šef....
"Pusher" ima Tarantino-Ritchie trenutke, neobično je i atraktivno snimljen te privlači šarolikom glumačkom ekipom - od Kima Bodnie, Madsa Mikkelsena do Zlatka Burića i redatelja koji se pojavljuje u manjoj ulozi. Nisi najbolji Winding Refnu, ali znaš posao - dokaz je "Pusher" koji je dobio i dva nastavka.

3. THE BROKEN CIRCLE BREAKDOWN - Felix Van Groeningen, 2012, Belgija, Nizozemska



Filmofilka s kojom sam pogledao "The Broken Circle Breakdown" ili "Alabama Monroe" (negdje se film mogao pogledati, pronaći pod tim naslovom) dala je preciznu dijagnozu - ovo je film koji me čvrsto vezao uz sebe, slomio mi srce, ali niti jednog trenutka nisam željela prestati gledati. Radnja prati Elise i Didiera - oni su primjer kako se suprotnosti privlače - zajednička ljubav je glazba i izgleda kako je život ne može biti ljepši. Posebno kada na svijet dolazi kćerkica Maybelle....
Film redatelja Felixa Van Groeningena priču o Elise i Didier ne prikazuje linearno - radnja je neuredna, razbacana, ali razumljiva i bliska mnogim gledateljima. Veseo, optimističan, romantičan - istovremeno prokleto tužan i potresan, dakle životan -  "The Broken Circle Breakdown" prikazuje i kod gledatelja izaziva različite emocije. Baš kao i život.

4. CONTRATIEMPO - Oriol Paulo, 2016, Španjolska



Adrian Doria uspješni je poslovni čovjek - zbog uspjeha zovu ga Man of the Year. Život za Adriana izgleda sjajno sve do buđenja u hotelskoj sobi pored ubijene ljubavnice. Soba je zaključana iznutra, Adrian ima amneziju zbog udarca u glavu, ali je siguran da nije ubojica. Zajedno s dugogodišnjim prijateljem, odvjetnikom Felixom i Virginiom, Doria pokušava pronaći odgovore...
"Contratiempo" pravi je, punokrvni triler. Redatelj, uz dojmljiv ugođaj, slaže kockice mozaika filma uz neočekivane preokrete u priči i stalnu neizvjesnost. Neki detalji filma možda se i mogu predvidjeti, ali čitavu misteriju teško je, vrlo teško odgonetnuti prije odjave filma.

5. HRĐA I KOST (De rouille et d'os) - Jacques Audiard, 2012, Francuska, Belgija



Mnogi filmofili će se složiti da je Marion Cotillard jedna do nekoliko najboljih glumica današnjice. Francuskinja nagrađena Oscarom za izvrsnu interpretaciju Edith Piaf godinama godinama gradi impresivnu i uravnoteženu karijeru - glumica nastupa u hollywoodskim projektima, ali ne zanemaruje nastupe u projektima realiziranima izvan tvornice snova. Jedan od takvim filmova je i "Hrđa i kost" - iza neobičnog naslova filma skriva se emotivna filmska istodobno i ljudska drama, priča o teškim ljudskim sudbinama. Borbom za život, borbom sa životom. Cottilard je (ponovo) izvrsna u ulozi Stephanie čiji se svijet ruši nakon nesreće - tračak nade za bolji život dolazi od Alaina,  razbijača koji spletom okolnosti ulazi u njen život. Alain i Stephanie pronalaze jedno drugo, ali i razlog da krenu dalje, unatoč problemima i teškim životnim pričama žive.
Osim Cotillard treba spomenuti i vrlo dobrog Matthiasa Schoernaerta u ulozi Alaina. "Hrđa i kost" upečatljiva je i iskrenim emocijama natopljena životna priča koj, unatoč teškim temama, osvaja gledatelja već od prvih minuta.


Prethodne Goodtalking neameričke preporuke možete pročitati na linkovima OVDJE , OVDJEOVDJEOVDJEOVDJEOVDJE i OVDJE

subota, 4. kolovoza 2018.

TKO JE AMERIKA?




AUTOR: Sacha Baron Cohen
GLAVNE ULOGE: Sascha Baron Cohen
NAZIV ORIGINALA: Who is America?
TRAJANJE: 1 sezona, 7 epizoda


Sacha Noam Baron Cohen zanimljiva je i vrlo osebujna filmsko-televizijska pojava. Englez židovskog porijekla, obrazovan, veliki obožavatelj Petera Sellersa komičarski je talent predstavio u humorističkom serijalu "Da Ali G Show" u kojem je predstavio austrijskog modnog stručnjaka Bruna Gerharda i kazahstanskog novinara Borata Sagdyeva. Popularnost spomenutih likova Cohen je iskoristio i snimio filmove u kojima su upravo Bruno i Borat glavni protagonisti. Znatno veći uspjeh postigao je film o Boratu, izazvao burne reakcije u Kazahstanu, ali i napravio ogroman publicitet za ovu azijsku državu. Nakon "Brune" i "Borata" stigao je i "Diktator" - film u kojem Cohen ismijava diktatore poput Kim Jong-Ila, Idi Amina ili Sadama Husseina. Cohenov humor je često sirov, politička ili bilo kakva korektnost za njega ne postoji - on je bezobrazan, provokativan, ponekad i pretjeruje, ali pogađa u metu i izaziva burne reakcije. Bez obzira na ismijavanje Borata i njegovih sunarodnjaka, modne scene i prikaz diktatora idiota, glavna Cohenova meta ismijavanja su SAD - prije svih političari, ali i pojedinci koji najbolje prikazuju američki način života. Nakon slabašnog, prilično promašenog "(Ne)profesionalca" Cohen se vratio televiziji, stvorio pet novih likova i krenuo na putovanje po Americi.


Tko je tko u seriji "Tko je Amerika"? Cohen je kreirao pet likova koje je suprotstavio ljudima iz američkog društveno-političkog života. To su: Erran Morad pukovnik izraelske vojske, stručnjak za borbu protiv terorizma ili kako se sam hvali Terminator za teroriste  - Morrad dolazi u SAD kako bi pomogao u rješavanju sigurnosnih pitanja, Billy Wayne Ruddick desničarski je aktivist koji na svojoj web stranici te intervjuima otkriva pravu istinu i razotkriva laži mainstream medija, Gio Monaldo je talijanski milijarder, modni stručnjak i fotograf, televizijski voditelj (recimo da je Monaldo najnormalniji u Cohenovoj galeriji likova), Rick Sherman bivši zatvorenik - nakon 21 godine u zatvoru Sherman pokušava pronaći smisao života u slikanju. Počeo je Sherman slikati u zatvoru - sredstva koje je koristio za boje prava su zatvorenička. Peti, ali ne najmanje važan Cohenov protagonist je Nira Cain D'Degeocello. Nira je profesor, liberal koji pokušava pomiriti podijeljeno američko društvo. Nisu svi spomenuti protagonisti jednako uspješni, smiješni ili provokativni - Ruddicka su neki sugovornici vrlo brzo razotkrili no ostali su vrlo uvjerljivi. Trenutni rezultat Cohenovog preispitivanja tko je Amerika ostavka je kongresmena Jasona Spencera (razlog ostavke ostavljam čitatelju da otkrije sam gledajući seriju) te ismijavanje velikog broja poznatih i manje poznatih likova iz američke svakodnevice (Cohen odnosno Morrad od bivšeg je potpredsjednika Dicka Chaneya napravio ,najblaže rečeno, nesimpatičnog tipa.)


Epizode traju nešto više od dvadesetak minuta - prije početka svake epizode kreće upozorenje da se serija ne preporučuje mlađima od 18 godina. Potpuno opravdano - Cohen je luđi, provokativniji i nekorektniji nego u bilo kojem dosadašnjem projektu. Autor ismijava i puca u sve slojeve društva i pokazuje da svako pretjerivanje nije dobro no pristaše Trumpa i jastrebovi američke politike prva su meta. Bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali njegovi sugovornici ili protagonisti koje je stvorio. Na koji način se Cohen obračunava sa sugovornicima, ali i likovima koje je stvorio? Riječima to nije jednostavno opisati - tek nekoliko primjera: profesor liberal ima bolna iskustva jer je njegova partnerica Naomi imala vezu s delfinom ???!!! (znam, znam zvuči potpuno ludo, ali autor ne bira sredstva). Kriza je potrajala, profesor i njegova voljena išli su na terapije, ali pitanje da li su uspjeli- Nira Cain ne postavlja pitanja kada odlaze na odmor. Primjer drugi: Erran Morad pronašao je način kako smanjiti broj žrtava u pucnjavama u američkim školama. Morad bi dozvolio nošenje oružja djeci (ciljana skupina je od 4 do 12 godina, obuka bi počela s tri godine) i brzo je pronašao političke sponzore takvog projekta. Primjer treći: opet je Morad u akciji - pronašao je trojicu Trumpovih pristaša za lov na ilegalne imigrante iz Meksika. Pronašao i pokazao da ljudska glupost nema granica.
Navedeni primjeri samo su dio priče o seriji "Tko je Amerika?". Oni su i najlakše probavljivi za osjetljivije gledatelje jer postoje znatno radikalniji i vulgarniji trenuci serije (ne postoji tjelesna izlučevina koju Cohen ne spominje). Detalji su to koji će nekim gledateljima biti previše te će ih odbiti od gledanja serije. No, Cohen se ionako ne želi svim svidjeti - njegova je ambicija nasmijati ali i prikazati tko je Amerika. 



Kada se s površine Cohenove serijske priče obriše humor, ismijavanje i povremeno pretjerivanje ostaje bolna istina. Obični ljudi s neobičnim idejama kao i ljudi iz show businessa koji će napraviti sve za gledanost i publicitet puno su manji problem od političara. Ideje koje oni podržavaju i stvari koje su spremni napraviti kako bi opravdali svoje, često, idiotske namjere doista su tragikomične. No, ne treba ovako s pristojne udaljenosti komentirati i(li) likovati - slične likove, uz prilagodbu recentnoj stvarnosti, možemo pronaći u našoj svakodnevici. Princip je isti, ostalo su nijanse.
Politički nekorektna, bezobrazna, vulgarna, ali i zabavna i, često, bolno istinita televizijska serija "Tko je Amerika?" prikazuje mnoge detalje današnjeg američkog društva. Sacha Baron Cohen ponovo provocira, ismijava i razotkriva - prva žrtva Cohenovih ludorija postao je američki kongresmen Jason Spencer. Nastavak slijedi....

Sve epizode serije "Tko je Amerika?" možete pogledati na online video streaming usluzi HBO GO