nedjelja, 10. srpnja 2016.

LEGENDA O TARZANU




REDATELJ: David Yates
GLAVNE ULOGE: Alexander Skarsgard, Margot Robbie, Samuel L. Jackson, Cristoph Waltz, Djimon Hounsou, Jim Broadbent
TRAJANJE: 110 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Legend of Tarzan

"Čovjek može napraviti čuda za ženu koju voli. A moj muž nije običan čovjek.... " - Jane

Trend oživljavanja starih, dobro nam znanih filmskih junaka ponovo je u kino dvorane doveo Tarzana. Ništa čudno; priča o čovjeku majmunu obrađena je u 23 knjige, bezbroj stripova i velikom broju filmova. Tarzanova književna popularnost odolijeva vremenu (prva priča o Tarzanu objavljena je 1912 godine) dok je vrhunac filmske popularnosti čovjek majmun doživio u tridesetim i četrdesetim godinama prošloga stoljeća. Nazaboravna interpretacija peterostrukog olimpijskog pobjednika Johnnya Weismullera, Jane i njihov glavni pomoćnik čimpanza Cheetah (živa dresirana životinja, bez CGIja) i danas su rado gledana filmska lektira. Poslije Weismullera ozbiljniji pokušaji vraćanja Tarzana na film bio je "Greystoke" iz 1984 i Disney crtić iz 1999. I tako sve do 2016 godine kada je "Warner" odlužio uložiti 180 milijuna dolara u novu priču o starom junaku. Priču koju možemo pogledati u domaćim kino dvoranama....



Modernog, novog Tarzana upoznajemo u trenutku kada se vratio u domovinu i postao John Clayton. Odrastanje i preživljavanje u divljini sada je prošlost. Popularan i priznat zbog titule koju nosi, ali i zbog pustolovine koju je (pre)živio, Clayton živi mirnim životom s voljenom Jane. Na inzistiranje američkog diplomata, ratnog veterana Georgea Williamsa,  Clayton se vraća na mjesto odrastanja. Odlazi u Kongo, državu u kojoj je izgubio roditelje te postao Tarzan. Jane se pridružuje Johnu i Georgeu. Ubrzo nakon dolaska u Kongo Tarzana pokušavaju oteti, spašava ga Williams, ali Jane zajedno s nekoliko domoradaca pada u ruke otmičara. Tarzan kreće u potjeru....
Veliki, najveći izazov za redatelja Yatesa ("Harry Potter i darovi smrti") i ostatak ekipe bilo je pitanje može li se priča o Tarzanu prilagoditi današnjem blockbusterskom, superjunačkom kino vremenu. "Legenda o Tarzanu" pokazuje da može. Film sadrži nekoliko vrlo dobro orkestriranih akcijskih scena (unatoč redateljevom povremenom bespotrebnom inzistiranju na slow motionu). Kretanje pomoću lijana, taj prepoznatljivi zaštitni Tarzanov znak, gledatelju donosi fantastične kadrove džungle iz različitih perspektiva.  Računalno stvorene životinje većinom izgledaju vrlo uvjerljivo. Problem kod korištenja CGIja je da kako minute filma odmiču tako se naziru problemi s uvjerljivošću računalnih efekata. Finale filma, koje je trebalo biti šlag na tortu spektakularnosti "Legende o Tarzanu" pati od nategnutih piksela. No, CGI nije "pojeo" film; "Legenda o Tarzanu" snimljen je u pravoj, filmskoj džungli i nudi predivne slike prirode. Priroda, CGI i akcija nisu jedini aduti filma. "Legenda o Tarzanu" sadrži iznenađujuće snažan, intrigantan političko-ekonomski podtekst.



Redatelj je postavio izmišljene likove u stvaran povijesni kontekst. Afrička država Kongo, dio svijeta kojem se Tarzan i Jane vraćaju, bila je belgijska kolonija, projekt kralja Leopolda II u kojem su za njegove vladavine smaknuti milijuni ljudi. Kongo je bio izuzetno važan za Belgiju i zbog činjenice da nisu uspjeli bitno proširiti utjecaje na ostale dijelove svijeta. Ne, u filmu se kralj ne pojavljuje, ali tu je oličenje zla njegov namjesnik Leon Rom. Rom mora pod svaku cijena, a za kraljev račun, pronaći dijamante kojima se financiraju ratovi. Pronalazak dijamanata tek je početak Romovog (čitaj kraljevog) plana.
Yates je kroz lik Leona Roma i njegovih poslušnika prikazao razmjere kolonijalnog izrabljivanja. Nemilosrdno eksploatiranje ljudskih i prirodnih resursa, podgrijavanje plemenskih sukoba, ubijanje i progon lokalnog stanovništva..... Sve navedeno može se pronaći u filmu. Očekivano, za kolonijalne grijehe najviše je prozvana Belgija, kroz lik Georgea Wiliiamsa spominje se i odnos, točnije rješenje pitanja američkih indijanaca. Metode primjenjene u izrabljivanju Konga žestoke su i brutalne, ali teško se oteti dojmu da se neke stvari mogu pronaći i u vremenu kojem živimo. U redu, metode su manje brutalne i perfidnije, ali princip je isti. Sve ostalo su nijanse.




Krunica kao smrtonosno oružje u Romovim rukama podsjetnik je na sve zločine koje su ljudi učinili (ili i danas čine) u ime vjere. Još jedan poznat i aktualan detalj. Iskričav je i provokativan razgovor između Roma i Jane u kojem Jane spominje kako je "Rom zasigurno bilo jako blizak s svećenikom tijekom školovanja". Da, "Legenda o Tarzanu" pomalo i provocira...
Yatesu treba priznati da je odradio izvrstan posao u odabiru glumaca. Iako su za ulogu Johna Claytona/Tarzana u kombinaciji bili i Tom Hardy te Henry Cavill, Alexander Skarsgard se pokazao vrlo dobrim izborom. Yatesov Tarzan ima animalne instinkte koje je Skarsgard vrlo uvjerljivo pokazao tumačeći vampira Erica Northama u televizijskoj seriji "Okus krvi". Uvjerljivosti i atraktivnosti Skarsgarda kao Tarzana pridonosi i pogled na glumčev torzo. Gledateljice (i dio gledatelja), uvjeren sam, uživat će u pogledu.
Margot Robbie ponovo blista, ovoga puta u ulozi Jane. Jane nije tek dodatak Tarzanu nego ravnopravan lik, žena koja je spremna na borbu. Posebno verbalnu. Leon Rom najbolje je to osjetio. Margot Robbie postaje glumica zbog koje svaki film izgleda bolje. Ne samo zbog glumičine ljepote nego i zbog glumačkog umijeća. Kemija između Tarzana i Jane odmjerena je i dobro pogođena.



Od ostalih glumačkih imena treba spomenuti Christopha Waltza koji je u ulozi Leona Roma znatno raspoloženiji nego što je bio u posljednjem filmu o Jamesu Bondu. Samuel L. Jackson korektan i zabavan u ulozi Tarzanova pomagača, ratnog veterana Georgea Washingtona Williamsa.
"Legenda o Tarzanu" u dijelovima pati od klišeja, zaplet ima nejasnih dijelova dok je redatelj cjelinu opteretio prevelikim brojem flashbackova. Bez obzira na navedeno, film je vrlo dobar kino izbor. Ponajviše zbog dobro pogođenog odabira glumaca, prelijepih kadrova prirode i životinja te, za blockbusterske standarde, vrlo snažnog političko-ekonomskog podteksta.


OCJENA: 7




Nema komentara:

Objavi komentar